Otpad zlata vredan

Stručnjaci kažu da se godišnje baci između 20 i 22 tone zlata u đubre samo zbog toga što se mobilni telefoni na recikliraju nego jednostavno, kada se pokvare ili ne upotrebljavaju - bacaju.

Izvori prirodnih sirovina mogli bi presušiti i pre nego što se pretpostavljalo, zalihe indija, paladija, zlata i bakra već su pri kraju i zato se odgovor na ovaj problem traži u otpadu, naveo je radio Dojče vele.

Indij je redak materijal, a nezamenjiv u proizvodnji televizora, ravnih ekrana i ekrana osetljivih na dodir. Prema procenama stručnjaka, zalihe indija iscrpiće se za šest do 10 godina. Zalihe nafte, koja je važan izvor energije i temelj industrije veštačkih materija, presušiće za nekih 60-70 godina.

"Moramo jednostavno shvatiti da su izvori sirovina ograničeni. To se vidi i po cenama sirovina koje prate trend porasta. To je, pak, povezano s porastom potražnje zbog ubrzanog privrednog razvoja do sada nerazvijenih zemalja poput Indije i Kine. Izvori sirovina su ograničeni, pa zbog toga sekundarne sirovine postaju sve zanimljivije", rekli su iz Saveznog udruženja za sekundarne sirovine i zbrinjavanje otpada.

‚U elektroničkom otpadu se skriva pravo malo bogatstvo. Reciklaža je zato od životne važnosti. Nemci više od 10 godina u svojim domaćinstvima odvajaju otpad: od starih novina može se dobiti beli, skupi papir, bio-plin se proizvodi iz komposta, a pravo blago krije se u elektronskom otpadu.

"Remondis" je najveći centar za reciklažu u Europi. Ova privatna nemačka firma nalazi se u vestfalskom gradu Linen. Raspolaže brojnim postrojenjima pomoću kojih sortira hrpu najrazličitijih materijala: usisavača, elektroničkih uređaja svih vrsta, kompjutera, pisaćih mašina.

Dakle, u pitanju je plastika, metal, plemeniti metali. Taj materijal se u postrojenju usitnjuje tako da se pojedine komponente odvoje.

Na kraju tog procesa se pojedine sekundarne sirovine skupljaju u spremnike, a ti spremnici idu direktno u talionice čelične industrije, objasnili su u firmi.

Svetska potražnja za posebnim metalima i retkim rudama, prema procenama stručnjaka, utrostručiće se do 2030. godine. Potražnja za metalima poput litanijuma, indija, tantala ili germanija raste zbog razvoja novih tehnologija (baterije za automobile na struju, optički kablovi i druge moderne tehnologije).

Ova grana industrije tek će doživeti pravi procvat. Zbrinjavanje otpada postaje milionski posao. Zanimljivo je to prikazati na primeru mobilnih telefona koji mogu biti neiscrpan izvor, navodi Dojče vele.

Izvor: Tanjug