Autor: Branislav GulanPrivredna komora Srbije - Beograd
e-mail: gulan@ptt.rs
Biografija i svi tekstovi ovog novinara »
Samoorganizovanje seoskih zajednicaSamorganizovanje seoskih zajednica
Tradicionalni Vlasinski susreti održavaju se 2. i 3. septembra u Vlasotincu i na Vlasinskom jezeru
Tradicionalni XVI međunarodni naučni skup Vlasinski susreti ove godine će se održati 2. i 3. septembra u Vlasotincu i na Vlasinskom jezeru. Tema ovogodišnjih susreta, u čijem radu će učestvovati oko 200 sociologa, demografa, geografa, etnologa, istoričara, politikologa, agrarnih ekonomista, agronoma, urbanista, sveštenika, socijalnih i zdravstvenih radnika je ’’Samoorganizovanje seoskih zajednica’’. Organizator je Zavod za proučavanje sela u saradnji sa Kulturnim centrom u Vlasotincu i uz podršku Ministarstva za nauku i tehnološki razvoj Republike Srbije i suorganizaciju Privredne komore Srbije.
Po rečima predsednika Programskog odbora Vlasinskih susreta profesora dr Đure Stevanovića, u dvodnevnom radu biće obrađeno oko 90 tema koje proističu iz samoorganizovanja seoskih zajednica. Jer, kako ističe Stevanović, na njima se i zasniva učešće stanovništva u rešavanju problema seoskih zajednica.
Cilj svih dosadašnjih skupova, pa i ovog je da se zaustavi nestajanje srpskog sela, jer ona već decenijama propadaju ekonomski, demografski, propadaju i izvorišta naše narodne kulture i mesta života. Toliko propadaju da će od njih 4.528, koliko ih ima prema popisu iz 2002. u Srbiji bez Kosova i Metohije, skoro petina relativno brzo, za dve i po decenije nestati, jer u 86 odsto njih, beleži se pad stanovnika. U selima Srbije prema popisu iz 2002. ima 46.814 praznih kuća, a u 145.000 njih piše da su privremeno nenastanjene, kaže Stevanović.
O kakvim se razmerama ovog procesa radi, najbolje svedoči podatak da u 702 naselja u Srbiji živi manje od stotinu stanovnika. Po pravilu to su naselja bez mladih. Ovom broju treba dodati još gotovo 350 naselja koja su na popisu 2002. godine imala od 100 do 150 stanovnika. Sa druge strane u današnjim selima, po rečima Stevanovića, živi gotovo polovina stanovništva Srbije. Od toga, 60 odsto njih se ne bavi poljoprivredom kao osnovnom delatnošću.
Na skupu će biti predstavljeno 80 radova, a među njima su i radovi sa Ekonomskog fakulteta u Kragujevcu, Panevropskog univerziteta Aperion u Banja Luci, Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, Fakulteta političkih nauka u Beogradu, Univerziteta "Warmia and Mazury" iz Poljske, Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta "Aristotel" u Solunu i Filozofskog fakulteta u Nikšiću.
Očekuje se da ce u radu Susreta učestvovati pomoćnik Ministra za ruralni razvoj Slobodan Teofanov i predsednik Zadružnog saveza Srbije Nikola Mihailović.
Svečano otvaranje susreta održaće se 2. septembra u 12 sati u restoranu "Jaz" u Vlasotincu.














