Autor: Branislav GulanPrivredna komora Srbije - Beograd
e-mail: gulan@ptt.rs
Biografija i svi tekstovi ovog novinara »
Varira cena pšenice u svetuMEĐUNARODNO TRŽIŠTE
USA- Cena pšenice je početkom nedelje na čikaškoj berzi išla na gore da bi krajem nedelje usled jačeg dolara cena otišla na dole. Prodaja pšenice je prošle nedelje bila manja za 37% u odnosu na prethodnu. Podeljena su mišljenja da li će USA izvoz dostignuti 50 miliona tona kukuruza. Uprkos solidnim nedavnim prodajama, očekuje se da će američko minitarstvo poljoprivrede izaći sa prognozom izvoza od 45 do 48 miliona tona. Prema američkim analitičarima, kvalitetniji kukuruz će ići u izvoz dok će manje kvalitetan verovatno biti prenet za mešanje sledeće godine. Za kvalitetan kukuruz kupaca ima, mada fabrike etanola plaćaju na bazi težine a ne kvaliteta, tako da farmeri imaju gubitak kada predaju suv kukuruz. Farmerima su ruke vezane, otkupnu cenu koju mogu da postignu nije zadovoljavajuća ali strah da im kukuruz ne izgubi na kvalitetu u skladištima ih tera na prodaje, obzirom na to da su fundamenti već dobro poznati i da cenu eventualno može vući na gore samo promena vrednosti dolara, prodaja se čini najlogičnija. Izvozna prodaja od 923.200 tona sa isporukom u 2009/10 ekonomskoj godini za 2% je veća nego prošle nedelje i 15% u odnosu na četvoronedeljni prosek. Najveći kupci bili su Meksiko 376.800 t, Japan 234.700 t dok je Egipat bio kupac 32.300 t. Gvatemala je bila kupac 3.000 t za isporuku u 2010/11 ekonomskoj godini. Procenjuje se da je argentinski kukuruz odličnog kvaliteta. Vlada je odobrila izvoznih licenci za novih 3 miliona tona, cena kukuruza C&F je oko 160-170 $/t za majske isporuke.
Rusija-Ukrajina
prosečne cene na domaćem tržištu $/t,EXW prosečne izvozne cene crnomorske luke $/t,FOB
na dan 05.02.2010. Rusija Ukrajina na dan 05.02.2010. Rusija Ukrajina
Pšenica 3. klase 162 169 Pšenica za mlevenje 178 181
Pšenica 4. klase 157 157 Raž za mlevenje / 142
Stočna pšenica 133 146 Stočna pšenica 163 163
Stočni ječam 113 109 Stočni ječam 143 142
Kukuruz 173 157 Kukuruz / 185
Suncokret 400 387 Suncokret / 450
Suncokretovo ulje 910 862 Suncokretovo ulje 900 870
Suncokretova sačma 217 231 Suncokretova sačma / /
Rusija
Tokom prošle nedelje izvozno tržište žitarica u Rusiji imalo je tendenciju pada. Imajući u vidu trenutnu situaciju sa cenama na svetskom tržištu i poziciju potencijalnih uvoznika, ruski izvoznici morali su da spuštaju cene kako bi bili konkurentni. Cena ruske pšenice kreće se od 175-183 $/t FOB. Cena pšenice sa 11.5% proteina bila je između 152-155 $/t FOB nije se ispunilo prošlonedeljno očekivanje da će pasti na 150 $/t. Za pšenicu sa 12.5% proteina cena je pala za 2 $/t i kretala se između 158-160$/t FOB, za pšenicu sa 13.5% proteina cena se kretala između 170-172 $/t FOB i za pšenicu sa 14% proteina između 176-178 $/t FOB. Najniža cena po kojoj se nudila stočna pšenica bila je između 140 $/t FOB. Tookom prošle nedelje cena pšenice je u proseku oslabila za 1-3 $/t u zavisnosti od kvaliteta.
Ukrajina
U Ukrajini prošle nedelje izvozne cene bile su stabilne, sa retkim slučajevima da su cene išle na dole. Velika konkurencija između izvoznika koji su krenuli sa otkupom žitarica kako bi ispunili svoje ugovorene obaveze, najviše drži cenu na stabilnom nivou. I pored toga nerešen problem sa povraćajem PDV-a je i dalje aktuelan, kao i uticaj svetskog tržišta na cenu tako da su manja slabljenja cene tokom nedelje moguća. Cena po kojoj je kukuruz tražen da se kupi bila je između 165-167 $/t CPT, dok je najviše ponuda bilo po 185-187 $/t FOB u retkim slučajevima izvoznici su obezbeđivali i popust od 2-3 $/t.
ULJARICE
Od početka januara cena sačmi na svetskom tržištu ima tendenciju pada. Najveći razlog za to svakako je rekordan rod soje u Južnoj Americi, koji se bliži, kao i slobodne količine sojine sačme za izvoz. Fudamenti ukazuju na velike zalihe sojine sačme samim tim treba očekivati trend slabljenja cene sojine sačme, sa najačom tendencijom od marta meseca. Ovo će takođe povući na dole cene ostalih sačmi u drugom delu ekonomske godine. Očekuje se da će sojina sačma imati najveći pad od svih sačmi, jer će cena morati da ima nagli pad kako bi stimulisala trenutno slabu potražnju i olakšala prodaju novih količina. Tokom februara može se očekivati da cena soje i sojine sačme se malo oporavi od januarskog pada, ali samo do početka marta ukoliko ostane sve kako treba sa Južno Američkim rodom soje. Cena sojinog ulja i ostalih biljnih ulja će najverovatnije jačati u odnosu na sačmu. Cena suncokretovog ulja je oslabila u poslednje vreme širom evrope i na svetskom tržištu, uprkos izveštajima koji sugerišu na porast cene. Iznenađujuće je to što je cena suncokretovog ulja oslabila više u odnosu na sojino i repičino ulje u poslednje tri nedelje. Pad cene suncokretovog ulja, je definitivno samo privremen, trenutna situacija nastala je najverovatnije zato što je tražnja za uljem manja kako su se veliki potrošači obezbedili sa zalihama. Razlog za pad cene treba tražiti i u tome što su ključne zemlje za proizvodnju, preradu i izvoz suncokreta još uvek leže na visokom nivou zaliha, i pad će biti tek u drugom delu ekonomske godine. Nedavno slabljenje cena suncoketovog ulja iz Argentine može biti pokazatelj da pojedini učesnici tržišta u Argentini veruje da će rod suncokreta biti veći nego što se prognozira.
DOMAĆE TRŽIŠTE
U sledećoj tabeli dajemo dinarske cene kukuruza i pšenice u određenim zemljama:
Dinarske cene pšenice i kukuruza:
Zemlja kukuruz din/kg pšenica din/kg
Srbija 10,08 11,30
Mađarska 11,09 10,33
Francuska 13,07 12,33
SAD 9,95 12,51
Rusija 12,44 11,65
Ukrajina 11,29 12,16
Poljoprivreda je i 2009. godine, kada je izvoz u pitanju ostvarila suficit. Izvezeno je poljoprivrednih proizvoda u vrednosti 1,94 milijarde dolara, a uvezeno za 1,3 milijarde dolara, čime je ova grana u prošloj godini ostvarila suficit od 636,9 miliona dolara. Najvažniji poljoprivredni proizvodi u izvozu, u 2009 oj godini, bili su: kukuruz, 260,4 miliona $, šećer 134,2 miliona dolara, zamrznuta malina 115,6 miliona dolara i pivo u bocama 56,9 miliona dolara.
Cena kukuruza na domaćem tržištu već drugu nedelju klizi na dole, kao posledica smanjene izvozne tražnje i većih količina pšenice i ječma koje su se tražile u proizvodnji stočne hrane.
IZVOZ KUKURUZA U TONAMA
Mesec 2008/09 2009/10
Oktobar 143.021 186.691
Novembar 154.779 229.708
Decembar 127.713 145.842
Januar 91.981 98.041
517.493 659.282
Očekivani pad izvoza kukuruza u januaru posledica je velikog broja prazničnih dana ali i raskoraka između izvoznih cena, koje su bile u padu i domaće cene koja je rasla. Sa približavanjem domaće cene, izvoznoj treba očekivati da se izvoz kukuruza u februaru oporavi.
IZVOZ PŠENICE I BRAŠNA U TONAMA 2009/10
Pšenica Brašno
- Jul /09 32.937 12.625
- Avgust/09 14.736 13.676
- Septembar/09 30.067 13.882
- Oktobar/09 30.937 14.104
- Novembar/09 6.364 12.294
- Decambar/09 7.473 13.293
- Januar /10 4.815 9.245
UKUPNO: 127.319 t. 89.119
Kao i kod kukuruza i kod pšenice i brašna zabeležen je pad izvoza u januaru kao posledica rasta domaćih cena i dugog praznovanja.
Izvoz ostalih žitarica je znatno manji u poređenju sa kukuruzom i pšenicom. U januaru je izvezeno 1.289 tona ječma, 114 tona tritikala i 25,3 t ovsa.
Pad cene sojine sačme sa 39,50 na 36,00 din/kg, posledica je skoro dvomesečnog trenda smanjenja cene na svetskom tržištu. Usklađivanje domaće cene sa uvoznom cenom nastaviće se i u narednom periodu. U drugom kvartalu 2010. godine očekuje se znatno veća ponuda sojine sačme od tražnje u svetu a da li će to uticati na domaću cenu zavisi će od kursa dinara i cene nafte.
Na pragu smo prolećne setve, prema podacima Ministarstva poljoprivrede ovog proleća treba zasejati oko 2,3 miliona hektara. Očekuje se da će setva soje, suncokreta i šećerne repe biti na približno istim površinama a da će površine pod kukuruzom porasti na preko 1,3 miliona hektara.
Borba za setvene površine između kompanija koje se bave proizvodnjom i prodajom semenskog materijala počela je već u decembru. U stilu već odomaćene izreke “Mala bara a mnogo velikih krokodila” proizvođači su zatrpani ponudama velikih naših ali i svetskih kompanija. Prošlogodišnjom, ne zvaničnom raspodelom tržišta kukuruza NS – 33%, ZP – 28%, PIONEER – 24%, KWS – 4,5%, MONSANTO – 3%, AS – HIBRIDI – 3%, SYNGENTA – 1,5%, LINAGRAIN – 1%, velike multinacionalne kompanije sigurno nisu zadovoljne a ove godine treba očekivati i pojavu novih kompanija na našem tržištu.
- Izvoz semenskog kukuruza januar /10 579 t.
- Uvoz semenskog kukuruza januar /10 106 t.
Cene na domaćem tržištu (bez PDV):
Kukuruz. 10.80-10.90din/kg Soja rod 2009 31.50-32.00 din/kg
Pšenica 10.80-11.50din/kg Sojina sačma 36.00-36.50 din/kg
Ječam 8.80 -9.00din/kg Sunc.sačma, min. 33 % 14.60-15.40 din/kg
Brašno tip 500 14.70- 19.00 din/kg NPK 23.00-26.80 din/t
Stoč. brašno 7.80- 8.20 din/kg AN 15.60-16.00 din/t
Rezanac šeć repe 8.10- 9.00 din/kg UREA 21.50-23.00 din/t










