Ponuda kukuruza veća od otkupne kvote
Postavio: Agropress
Datum: 01.12.2011.
Datum: 01.12.2011.
Proizvođači u Srbiji ponudili su do sada daleko veće količine kukuruza za otkup u robne režerve, od predvijene kvote 50.000 tona ovogodišnjeg roda, izjavio je Tanjugu direktor Robnih rezervi Goran Tasić. Prema njegovim rečima, očekuje se da će otkup biti završen za 10 dana, a prednost će imati oni koji su se pre javili. Kada je 21. novembra, počeo otkup preko Produktne berze u Novom Sadu, prvo su se javili proizvođači iz Vojvodine, a dan kasnije i oni iz centrale Srbije. Ponude iz centralne Srbije primaće se još nekoliko dana. Tasić je ukazao da je u toku veliki posao, jer treba potpisati nekoliko stotina ugovora sa proizvođačima, a danas se potpisuju u Šidu, jer je Direkcija za robne rezerve odlučila da njeni predstavnici dođu do proizvođača, a ne obratno. Kukurz se otkupljuje po ceni od 18 dinara za kilogram, uključujući i PDV. Minimalna količina merkantilnog kukuruza koja se otkupljuje od jednog registrovanog proizvođačca je 10 tona, a maksimalna 100, dok se od jedne zemljoradničke zadruge otkupljuje 150 tona. Rezerve otkupljuju kukuruz maksimalne vlage do 14 odsto, lomljenih zrna do osam ...Čitanja: 64
Česi zbog krize kupuju manje hrane, alkohola i cigareta
Postavio: Agropress
Datum: 01.12.2011.
Datum: 01.12.2011.
Građani Češke su prošle godine ograničili potrošnju većine prehrambenih proizvoda - mesa, mlečnih proizvoda, voća i povrća, a takođe i alkohola i cigareta. Među malobrojnim proizvodima čija je potrošnja porasla su krompir, ulje i mast, objavio je Češki statistički ured na svom internet sajtu. Proizvođači hrane i trgovci tvrde da su ljudi usled ekonomske krize prinuđeni da štede na hrani. Na primer, prosečna potrošnja mesa smanjena je na godišnjem nivou za 3,5 odsto, na 75,9 kilograma po osobi. Smanjena je i potrošnja živinskog mesa i to za 14 odsto, na 21,4 kilograma po osobi godišnje. Pad je do izvesne mere kompenzovan većom potrošnjom svinjskom mesa, za 0,7 kilograma, na 41,6 kilograma po osobi, preneli su mediji. Jelo se takođe i manje ribe nego 2009. godine. Mleka i mlečnih proizvoda je pojedeno 2,3 odsto manje nego 2009. godine, kada je njihovo prosečha potrošnja dostigla 237 kilograma po osobi. Potrošnja voća je pala sedam odsto, na 84 kilograma, a povrća za dva odsto, na 80 kilograma. Stanovnik Češke je 2010. u proseku pojeo 67,3 kilograma krompira, 3,7 odsto više nego godinu dana ...Čitanja: 44
Sorte aronije
Postavio: Agropress
Datum: 01.12.2011.
Datum: 01.12.2011.
Sortiment aronije je veoma skroman, a u proizvodnji se nalazi mali broj sorti koje su selekcionisane u zemljama istočne i severne Evrope. Najpoznatije su tri sorte: Viking, Nero i Moravska slatkoplodna. Viking - Finska sorta, najviše se gaji u nordiskim oblastima u Poljskoj. Veoma je bujna, žbun raste uspravno.Za deset godina žbun dostigne visinu oko 2 m, a posle 15 – 20 godina i do 3 m. Veoma je otporna na hladnoću, koja je uporediva sa nordiskim sortama crne ribizle. Rano ulazi u period rodnosti i daje visoke prinose.Već u trećoj godini daje 3 – 4 kg plodova po žbunu, a u dvanaestoj godini prinos se povećava na 8 – 10 kg po žbunu. Sazreva ujednačeno, plodovi su krupni i nisu skloni osipanju, imaju čvrstu pokožicu čime se olakšava mehanizovana berba. Nero - Češka sorta. Najviše se gaji u Nemačkoj, Rusiji, Litvaniji i Estoniji, a sve više se gaji i u Poljskoj. Žbun je uspravan i lako se razmnožava. Rodnost je visoka. Plod je bogat antocijanima i vitaminom C. I ova sorta je pogodna za mehanizovanu berbu. Moravska slatkoplodna. Vodi ...Čitanja: 132
Potpisan ugovor o dugoročnom kreditiranju poljoprivrednika
Postavio: Agropress
Datum: 01.12.2011.
Datum: 01.12.2011.
Predstavnici Fonda za razvoj poljoprivrede i Banke Inteza potpisali su juce u Smederevu ugovor o dugoročnom kreditiranju poljoprivrednih proizvođača, sa trenutno najpovoljnijom kamatom na tržištu. “Ugovor se odnosi na zajedničko udruživanje sredstava za dugoročno kreditiranje poljoprivrednih proizvođača, pri čemu Fond subvencioniše i kamatu, te će ona iznositi samo 2 posto, što su trenutno najbolji uslovi u državi”, izjavio je Tanjugu direktor Fonda Jovica Vujović. “Kod prve, druge i treće rate Fond subvencioniše kamatu u celosti, stoga je ovo najpovoljnija kamata na teritoriji Srbije”, naglasio je Vujović. Visina sredstava za kreditiranje na 36 meseci kretaće se od 400.000 do 1,2 miliona dinara. Rate se otplaćuju šestomesečno i mogu da konkurišu proizvođači koji imaju registrovano poljoprivredno gazdinstvo i regulisane poreske obaveze. Kredit se odobrava za bilo koji vid unapređenja primarne poljoprivredne proizvodnje, pa i za kupovinu obradive zemlje, istakao je Vujović. Današnjim potpisivanjem ugovora, automatski je otvoren konkurs za dodelu dugoročnih kredita, za koji je opredeljeno 60 miliona dinara do juna 2012. godine. Predstavnici Banke su obećali da će ovi zahtevi biti prioritetno rešavani i da će biti “maksimalno ubrzana procedura”. Tanjugu ...Čitanja: 66
Prehrambene kompanije ugovorile izvoz na sajmu u Kelnu
Postavio: Agropress
Datum: 01.12.2011.
Datum: 01.12.2011.
Posle učešća na sajmu "Anuga 2011" u Kelnu, 13 srpskih prehrambenih kompanija objavilo je da su realizovale prodaju u vrednosti od dva miliona dolara, a da se za izvoz robe u vrednosti od 3,2 miliona dolara još vode pregovori, saopštila je danas Američka agencije za međunarodni razvoj (USAID). Voće i proizvodi od voća uglavnom se plasiraju na tržište EU, dok će konditorski proizvodi od sada moći da se nađu i na tržištima Mongolije, Tajvana, Libana, Južne Afrike i Izraela. Od 13 prehrambenih kompanija koje su učestvovale na sajmu u Kelnu, šest kompanija izlagalo je u sklopu nacionalnog paviljona i to "Master Frigo", "Pionir", "Healthy Fruit" (Agrograf), "Frigonais", "Foodland" i "Agranela". Ostalih sedam kompanija izlagalo je samostalno. Smrznuto, sveže i suvo voće, pirei, džemovi, sokovi i konditorski proizvodi samo su deo širokog asortimana prozvoda koji bili izloženi na ovogodišnjem sajmu. Učešće srpskih kompanija na ovogodišnjem sajmu pomogli su Agrobiznis projekat USAID-a i Privredna komora Srbije. Svake druge godine, kompanije iz celog sveta okupljaju se na sajmu "Anuga" u Kelnu i predstavljaju svoje proizvode predstavnicima prehrambene industrije. Na sajmu "Anuga 2011", izlagalo ...Čitanja: 66
Najbolje rakije Srbije pod istim krovom
Postavio: Agropress
Datum: 01.12.2011.
Datum: 01.12.2011.
Najbolje domaće voćne rakije po prvi put će se naći na jednom mestu - u "Kući rakije Srbije" , koja je novi sadržaj „Zekinog salaša", restauriranog paorskog domaćinstva u Krčedinu. Status člana „Kuće rakije Srbije" za 2011.godinu obezbedilo je 17 proizvođača i njihovih 47 rakija. Stručni tim u sastavu prof.dr Ninoslav Nikićević, prof.dr. Slobodan Jović i prof.dr Vele Tešević, izvršio je ocenjivanje 86 uzoraka, saopšteno je iz ugostiteljsko-turističkog objekta "Zekin salaš". Kako je najavljeno, "Kuća rakije Srbije" biće otvorena u petak, 2. decembra, kada će biti dodeljena priznanja „Znak kvaliteta" i nagrada u osam kategorija i degustacija rakija. Tom prilikom će biti promivisana i dva specijalizovana dodatka, posvećena rakiji i njenim proizvođačima- članovima „Kuće rakije Srbije", u magazinu "Status" i listu "Danas". Izvor (Tanjug - Ekos) Čitanja: 50
Kriza zaobilazi Gacko
Postavio: Agropress
Datum: 01.12.2011.
Datum: 01.12.2011.
GACKO - Iako ekonomska kriza donosi svima poteškoće, Gacko uspešno odoleva i već nekoliko godina zaredom beleži uspehe u razvoju. Troši se onoliko koliko se ima i vodi računa o tome da svaka marka stigne tamo gde je i najpotrebnije. Prvi čovek opštine Milan Radmilović ističe da su visoka stopa zaposlenosti sa oko tri i po hiljade radnika i uspešna poljoprivreda, glavni razlog što se Gacko našlo u samom vrhu gradova povoljnih za život! - Ukupne kapitalne investicije su više od dva miliona konvertibilnih maraka - dodaje Radmilović. Najviše će biti izdvojeno za asfaltiranje seoskih puteva (oko 1.200.000 KM). U poslednjih deset godina asfaltirano je oko stotinu kilometara, a u kratkom roku gotovo sve seoske saobraćajnice biće pod asfaltom. Samo do kraja godine za tu namenu planirano je da se uloži oko 300.000 KM. Oko 200.000 maraka predviđeno je za rekonstrukciju vodovodne i kanalizacione mreže. Radmilović ističe da je u planu već odobreni projekat južne obilaznice, za šta je iz Razvojnog programa RS odobreno 1.100.000 konvertibilnih maraka. A u fokusu je razvoj poljoprivrede, kako bi se stanovništvo zadržalo na selu. ...Čitanja: 50
Dunavom stiže naftna mrlja
Postavio: Agropress
Datum: 01.12.2011.
Datum: 01.12.2011.
BEOGRAD - Ekološki akcident! Kod luke u Vukovaru, u Hrvatskoj, juče je uočena naftna mrlja po celoj širini Dunava u dužini od 12 kilometara! Hrvatski zvaničnici nisu saopštili odakle se nafta izlila, dok naši ne znaju kada će tačno stići u Srbiju. Srpsko ministarstvo poljoprivrede i vodoprivrede i Republička direkcija za vode o ovom akcidentu samo su nezvanično obavešteni! - Nismo dobili informaciju da li je nafta u vodotoku i u kojoj količini. Uputili smo vodne inspektore na lice mesta i obavestili Agenciju za životnu sredinu da organizuje vanredni monitoring kvaliteta Dunava u zoni mogućeg zagađenja. Trenutno, ne možemo da kažemo kada će nafta stići u Srbiju - kažu u Ministarstvu. Izvor: Kurir Čitanja: 35
Srbija gubi pola milijarde dolara zbog lošeg navodnjavanja
Postavio: Agropress
Datum: 01.12.2011.
Datum: 01.12.2011.
BEOGRAD - Srbija tokom sušnih godina gubi blizu pola milijarde dolara zbog nedovoljnog navodnjavanja u poljoprivredi, izjavio je direktor Instituta za ekonomiku poljoprivrede u Beogradu Drago Cvijanović. On je Radio-televiziji Srbije kazao da je zbog toga Institut u saradnji s poljoprivrednim fakultetima u Beogradu i Novom Sadu i Institutom "Tamiš" iz Pančeva uradio analizu potreba za navodnjavanje u Srbiji koja će biti objavljena krajem godine. Cvijanović smatra da bi se stanje domaće poljoprivrede popravilo ako bi proizvođači i država značajnije uložili u sisteme za navodnjavanje, jer bi to omogućilo povećanje prinosa i istovremeno oslobodilo navodnjavane površine za setvu drugih kultura. Govoreći o trenutnoj situaciji, on je istakao da je jesenja setva u Srbiji zbog suše bila toliko otežana da se "ostarela mehanizacija lomila pri setvi", ali je dodao da je i pored takvih uslova pod pšenicom zasejano približno pola miliona hektara. Cvijanović smatra da bi u slučaju pogodnih klimatskih uslova, na proleće, sa dovoljno padavina, pšenica mogla da ima prinos koji bi mogao da nadomesti gubitak koji je nastao prilikom setve. Prema njegovim rečima, u ovom trenutku teško je utvrditi ...Čitanja: 64
Zrnevlje leguminoza u ishrani preživara
Postavio: Agropress
Datum: 30.11.2011.
Datum: 30.11.2011.
U grupu leguminoza gajenih za zrno ubrajaju se soja, stočni grašak, grahorica, bob i lupina. Zrnaste mahunarke se odlikuju visokim sadržajem kvalitetnih proteina (20-40%), malim procentom sirovih masti, 1-3% (osim soje koja sadrži oko 18% sirovih masti), malom količinom celuloze (5-10%), ali i malim prinosima. To su skuplja hraniva u odnosu na žita, pa se u obroku uključuju u manjem procentu, a sve u cilju balansiranja sadržaja proteina. Među nabrojanim hranivima posebno se ističe soja zbog visokok udela proteina (u proseku 33%), kao i ulja, što je čini dobrim, kako proteinskim tako i energetskim hranivom. Dnevna količina sirove soje koja se preporučuje za krave je do 2,5kg ili do 20% u smeši koncentrata. Krave treba postepeno prilagoditi na ishranu zrnom soje, kako bi se izbegla pojava proliva ili pada u konzumiranju. Ovi problemi ne postoje kod korišćenja termički obrađenog zrna soje i sačme ili pogače, koje su takođe termički obrađene. Termičkim tretmanom zrna soje uništavaju se tripsin inhibitor i ureaza (antinutritivne materije), poboljšava se konzumiranje i iskorišćavanje zrna, a ujedno povećava udeo nerazgradivih proteina. Ostale zrnaste leguminoze se kod nas ...Čitanja: 56
Četvrtina poljoprivrednog zemljišta veoma degradirana
Postavio: Agropress
Datum: 30.11.2011.
Datum: 30.11.2011.
Svetski poljoprivrednici će do 2050. godine morati da proizvode 70 odsto više hrane da bi namirili potrebe planete, koja će tada imati devet milijardi stanovnika, navedeno je u danas objavljenom izveštaju Organizacije UN za hranu i poljoprivredu. To znači da će biti potrebno milijardu tona više pšenice, pirinča i drugih žitarica i 200 miliona tona više goveđeg i drugog mesa, prenosi AP. Većina plodnih površina u svetu se, međutim, već obrađuje i to na način koji sve više umanjuje njihovu rodnost i dovodi do erozije i gubitka vodnih resursa. To znači da će se buduće svetske potrebe u hrani moći zadovoljiti samo "održivom intenzifikacijom" poljoprivredne produktivnosti na već postojećim površinama, konstatuje FAO. Izdavanje izveštaja koincidira s početkom Konferencije UN o klimatskim promenama, koja danas počinje u Durbanu, Južna Afrika. FAO naglašava da su klimatske promene, kombinovane sa neodgovarajućom poljoprivrednom praksom, doprinele tekućem opadanju produktivnosti u agraru, posle višedecenijskog rasta tokom tzv. "zelene revolucije", kada su prinosi poljoprivrednih kultura rasli zahvaljujući primeni novih tehnologija, pesticidima i uvođenju visokorodnih sorti. Zahvaljujući Zelenoj revoluciji, uz porast površina pod usevima za svega 12 odsto ...Čitanja: 72
Pirot kupuje 60 junica - "Fruškogorska mlekara" i "Kilibarda" dostavile ponudu
Postavio: Agropress
Datum: 30.11.2011.
Datum: 30.11.2011.
Na javni poziv opštine Pirot za nabavku proplodnih junica javila su se dva ponuđača - "Fruškogorska mlekara" iz Novog Sada i "Kilibarda" iz Beograda, objavljeno je na opštinskom sajtu. - U okviru javne nabavke biće nabavljeno 60 steonih junica, koje će biti podeljene registrovanim poljoprivrednim gazdinstvima, koja se bave stočarskom proizvodnjom - izjavio je Goran Popović, pomoćnik predsednika opštine za poljoprivredu. Komisija za otvaranje javnih nabavki na narednom sastanku doneće odluku o najpovoljnijem ponuđaču. Po objavljivanju rezultata ugovor sa dobavljačem biće potpisan u narednih 8 dana, a konkurs će biti raspisan najverovatnije krajem decembra. Ministarstvo poljoprivrede finansira ovu nabavku sa 10.800.000 dinara, lokalna samouprava pokriće ostale troškove prema ceni koja je utvrđena u postupku javne nabavke. Prema Popovićevim rečima, ovo je početak rada najpre na zaustavljanju opadanja broja grla, a kasnije usloviti i povećanje broja sitne i krupne stoke. Kao indikator toga je i činjenica da će u narednoj godini lokalna samouprava u budžetu izdvojiti blizu 100 miliona dinara za razvoj sela. Od toga 75 miliona biće usmereno u infrastrukturu, a ostatak će biti za Fond za poljoprivredu. Izvor: Ekapija Čitanja: 49
Savkov: Pretnje poljoprivrednicima u Opovu
Postavio: Agropress
Datum: 30.11.2011.
Datum: 30.11.2011.
OPOVO - Predsednik Banatskog foruma i odbornik u Skupštini opštine Opovo Đurica Savkov zatražio je danas od ministra policije Srbije Ivice Dačića zaštitu od pretnji upućenih njemu i poljoprivrednicima iz Banatskog foruma. Poljoprivrednicima je prećeno zbog licitacija državnog zemljišta u toj opštini. Darku Mijajloviću, poljoprivredniku iz Opova, 18. novembra nepoznate osobe su podmetnule požar na traktoru i kamionu i napravili mu štetu procenjenu na 20.000 evra. Pančevačka policija je utvrdila da je požar podmetnut i navela da je istraga u toku. Mijajlović je ove godine sa još nekoliko poljoprivrednika iz Opova pokrenuo pitanje odgovornosti opštinskih čelnika i komisije za izdavanje državnog poljoprivrednog zemljišta u zakup. Savkov je u otvorenom pismu Dačiću ocenio da je reč o "terorističkom aktu" i zatražio zaštitu za poljoprivrednike kojima prete i istragu o pretnjama i o podmetnutom požaru. "Gospodine ministre, stanovnici najmanje opštine u Vojvodini osećaju se uplašeno i nebezbedno. Da li je odgovor institucija samo ćutanje?", upitao je Savkov. On je podsetio da je Dačić nedavno posetio Opovo kako bi otvorio odeljenje vatrogasne policije i dodao da to odeljenje u stvari ne radi, jer ...Čitanja: 62
Naučni skup o poljoprivredi u Vrdniku
Postavio: Agropress
Datum: 30.11.2011.
Datum: 30.11.2011.
VRDNIK - Međunarodni naučni simpozijum o održivoj poljoprivredi i ruralnom razvoju biće održan 1. i 2. decembra u Banji Vrdnik, najavio je Institut za ekonomiku poljoprivrede, organizator skupa. Očekuje se da će skup, koji se tradicionalno svake godine organizuje početkom decembra, okupiti oko 200 stručnjaka iz Srbije i inostranstva, sa oko 100 radova. Naziv skupa je "Održiva poljoprivreda i ruralni razvoj u funkciji ostvarivanja strateških ciljeva Republike Srbije u okiru Dunavskog regiona - razvoj lokalnih zajednica", a u okviru njega biće organizovan rad u četiri sekcije. Teme panela biće integralni programi razvoja ekonomije ruralnih lokalnih zajednica, regionalizacija seoskih područja, jačanje kapaciteta - mreže lokalnih aktera, administracije, preduzetnika, zaposlenih. Jedna od sekcija biće posvećena susedskim programima podrške EU u razvoju poljoprivrede, malih i srednjih preduzeća i seoskog turizma - iskustva i mogućnosti za saradnju pograničnih ruralnih regiona. Neke od tema radova su promocija bosiljka kao tradicionalne biljne vrste u Srbiji, procena vrsta i količina biomase Vojvodine, uticaj tranizicionih procesa na osiromašenje sela i poljoprivrede, organska poljoprivreda u Podunavskom regionu. Učesnici će moći da čuju više i o stanju i perspektivama malinarstva ...Čitanja: 63
Opet dozvoljen genetski modifikovan kukuruz u Francuskoj
Postavio: Agropress
Datum: 30.11.2011.
Datum: 30.11.2011.
Državni savet Francuske 28. novembra je poništio suspenziju gajenja genetski modifikovanog kukuruza američke firme Monsanto. Ta pobeda američke firme, postignuta na osnovu odluke Evropskog suda pravde da francuska zabrana nije valjano zasnovana, biće kratkog veka. Ministarstvo poljoprivrede odmah je najavilo da će pronaći način da spreči gajenje Monsantove kulture. U EU je dozvoljeno gajenje dve genetski modifikovane kulture, a zemlje članice ne mogu da zabrane njihovo uzgajanje, ali mogu da ga suspenduju uz adekvatne argumente kojima se potkrepljuje zabrinutost za zdravlje i bezbednost ljudi. Evropski sud pravde na osnovu toga je francusku zabranu vratio državnom pravosuđu na ponovo razmatranje, sa obrazloženjem da nije dobro zasnovana, a najviša upravna instanca, Državni savet, poništio je suspenziju. "Na osnovu odluke Evropskog suda pravde, Državni savet ističe da je ministar poljoprivrede nije imao nadležnost za takve odluke, nakon što nije dokazao posebno visok nivo rizika za zdravlje ili živornu sredinu", navodi se u saopštenju. Ministar poljoprivrede Brino le Mer (Bruno Le Maire) odmah je kazao da će vlada "razmotriti sve načine da se ne uzgaja kukuruz Monsanto 810". On je naveo i da nije ...Čitanja: 54














