IFAJ
Naslovna Agropress Korisne informacije - Agropress Login - Agropress Mapa sajta - Agropress Kontakt - Agropress
AGROPRESS je član Međunarodne federacije novinara koji prate poljoprivredu IFAJ.
Tekstovi
Razvoj seoskog turizma u Vrnjackoj banji
Postavio: Agropress
Datum: 29.12.2011.
Razvoj seoskog turizma u Vrnjackoj banji Udruženje novinara za poljoprivredu „Agropress“ i „Dunav osiguranje“ nastavljaju uspešnu saradnju u edukaciji žena na selu. Na četvrtoj zajedničkoj radionici održanoj u Vrnjačkoj Banji 24. decembra, osnovna tema bila je razvoj seoskog turizma. „Seoski turizam omogućava gradskom čoveku da oseti slobodu prostora, proširi svoje znanje vezano za prirodu i život na selu. Upravo takva kombinacija slobodnog prostora, ljudi koji na selu žive i samog sela, daje mogućnosti za dobar turistički proizvod“, istakla je Jasmina Nikitović-Stojičić, urednik emisije Znanje-imanje i menadžer ovog projekta. Da je seoski turizam kvalitetan turistički proizvod i da ima dobar tržišni potencijal, govori i činjenica da Svetska turistička organizacija Srbiji preporučuje razvoj seoskog turizma. Planina Goč, blizina banjsko-lečilišnog centra Vrnjačka Banja, kao i činjenica da se upravo ova banja nalazi na prvom mestu kod domaćih turista ali i u vrhu po posećenosti stranih turista, daju dobru osnovu za ratmišljanje o razvoju ovakve vrste ponude u ovom kraju. Projekat „Preduzetnice u agrobiznisu“ kao osnovnu ideju ističe jačanje položaja žene, ali i promovisanje njenog uticaja na ekonomsko osnaženje i motivaciju porodice za ostanak na selu. U saradnji sa lokalnom ...

Čitanja: 70
Pregled trapova
Postavio: Agropress
Datum: 29.12.2011.
Pregled trapova Većina povrtarskih kultura je obrana, korenaste miruju u trapu, a u bašti su ostali kelj, kelj pupčar i ponegde kupus. * Pre jakih mrazeva i temperatura ispod –5°Ctreba iseći kasni kupus, ukoliko to niste učinili u prethodnom mesecu. Desi li se ipak da se glavice zamrznu, sačekajte da se otkrave pa ih secite. Kvalitet kupusa će biti očuvan i moći ćete da ga koristite za sve namene. * Pošto ste sve povrće uklonili iz leja, vreme je da se zemljište đubri stajnjakom ili mineralnim đubrivima i potom izrilja. * Pripremite sve što je neophodno za pravljenje toplih leja, a i materijal za zagrevanje dopremite do mesta gde nameravate da napravite toplu leju. * Sav alat koji ste koristili jesenas, dobro očistite i detaljno pregledajte. Ako treba popravite ga i nabavite sve što vam nedostaje kako biste spremno dočeli novu sezonu. * U zaštićenom prostoru bez zagrevanja može se saditi salata koja je sejana prethodnog meseca. Vreme je i za setvu paprike za ranu prolećnu proizvodnju. * Tokom decembra ima manje poslova u bašti, pa vreme iskoristite za stručno usavršavanje i ...

Čitanja: 40
Bik sa milion potomaka
Postavio: Agropress
Datum: 29.12.2011.
Bik sa milion potomaka Ozbiljniju pažnju medija prvi put je privukao u maju 2005. godine, kada je imao više od 10 godina i prvi put se pojavio u magazinu Holstein International. Osam meseci kasnije, u januaru 2006. ponovo je zadobio medijsku pažnju kao bik koji je dao više od milion doza smrznutog semena. Nakon dve godine je uspeo je da probije barijeru od 1,5 miliona doza i postao je peti bik na svetu kome je to uspelo. I konačno, 2010. godine postao je svetski rekorder sa datih 1,7 miliona doza smrznutog semena. Sada je njegov unuk Fredi broj jedan u Americi. Krajnje je vreme da se oda priznanje ovom pravom heroju rase holštajn pod imenom Umri Muški. U izvesnoj meri, problem je bila genetika koju je Umri Muški imao, i zato mu je bilo potrebno dosta vremena da se predstav u najboljem svetlu, objašnjava Rajan Starkenburg, analitičar genetike bikova iz kompanije ABS Global: „Njegove ćerke sazrevaju relativno sporije, daju bolje rezultate sa svakom laktacijom i dostižu punu zrelost kao krave posle 5 ili 6 godina. Trebalo je dosta vremena da njegov indeks dostigne najviši ...

Čitanja: 74
Kućna apoteka
Postavio: Agropress
Datum: 29.12.2011.
Kućna apoteka Kućna apoteka Aloja izgledom podseća na kaktus, ali pripada ljiljanima. Svaki deo aloje je lekovit, a najviše se upotrebljava alojin gel, to jest supstanca koja se dobija iz lišća ove biljke . Gel je izuzetno lekovit jer sadrži beta karoten, minerale, vitamine A, C, E, B1, B2 i B3, kao i enzime. U našim krajevima gaji se kao sobna biljka i zovu je „kućna apoteka“. U homeopatskoj medicini preporučuju je kod slabosti organa za probavu, gastroenteritisa i hemoroida. Biljni lekoviti deo ili drogu, predstavlja zgusnut i osušen sok dobijen iz listova nekih vrsta aloje. Iz sečenih listova aloje spontano iscuri žuti sok. Tradicionalnim postupkom, ovaj sok se koncentriše na suncu ili zagrevanjem na vatri. Dobija se smolasta, krta masa, tamna i sjajna ako se uparava zagrevanjem, odnosno svetlija i zamućena , ako se dobija uparavanjem na suncu ili pod vakuumom. Kada se aloja osuši dobija se žuti prašak, gorkog ukusa i specifičnog mirisa. Aloja se rastvara u alkoholu, slabije u vodi i acetonu, a ne rastvara se u hloroformu. Zahvaljujući antrahinonskim sastojcima, aloja olakšava pražnjenje creva, mada se retko koristi, ...

Čitanja: 58
Solarna energija u Srbiji
Postavio: Agropress
Datum: 29.12.2011.
Solarna energija u Srbiji Na većini teritorije Srbije broj sunčanih dana je znatno veći nego u mnogim evropskim zemljama (između 1500 i 2200 časova godišnje). Potencijal solarne energije u Srbiji iznosi 0,64 miliona toe godišnje (ili oko 16,7% ukupnog potencijala obnovljivih izvora). Najveći potencijal za korišćenje solarne energije imaju gradovi u južnom delu Srbije – Niš, Kuršumlija, Vranje. Najveći godišnji prihod energije se dobija ako je površina orijentisana prema jugu i ima nagib od 30 stepeni; ova orijentacija i nagib su optimalni i za periode mart-april i avgust-septembar. Procena ukupnog potencijala za uštedu u Srbiji ima 2,65 miliona stambenih jedinica. Ako bi se na svaku stambenu jedinicu postavilo po 4kvm solarnih kolektora, godišnje bi se uštedelo oko 7.420GWh električne energije čija je vrednost oko 370 miliona evra. Iskorišćavanjem ukupnog potencijala solarne energije za zagrevanje vode bi se smanjila i emisija ugljen-dioksida – za 6,5 miliona tona godišnje. Nezvanični podaci govore da se u Srbiji godišnje ugradi 15.000 kvm solarnih kolektora, što je po opštoj proceni malo. Vlada Srbije je nedavno usvojila uredbu o podsticajnim otkupnim cenama za električnu energiju proizvedenu iz obnovljivih izvora energije. ...

Čitanja: 84
Zeleni glamur: Ekologija i moda
Postavio: Agropress
Datum: 28.12.2011.
Zeleni glamur: Ekologija i moda Da li bi ste prošetali haljinu od mleka? Da li bi ste obukli sirovo meso kao što je Lady Gaga jednom prilikom nosila i šokirala ceo svet? Da li bi ste nosili nakit koji bi ste zalivali? Majcu od bambusa, pantalone od koprive, jednokratku eko venčanicu? Zvuči neverovatno ali istinito! Ekološki bum u modnoj industriji uzima maha, bez obzira na to što cena odeće od organskih materijala nije mala! Počela je bambus revolucija! Ne tako davno, pre pet godina, 2006. god. širom sveta je zapljusnuo takozvani “zeleni talas” u modnoj industriji; momenat kada je ekologija postala trend u svakodnevnom zivotu. Od tada sve više ljudi kupuje u ekološkim supermarketima, interesuje se za prirodnu kozmetiku i garderobu od ekološki prihvatljivih materijala. U Londonu postoje eko butici gde od potrošenih 5 i više funti , 3, 5 funte ide organizacijama za zaštitu planete (Greenpeace, Friends of the Earth i World Wildlife Fund)! Ekološka svest sve više raste, zahvaljujući ekološkom pokretu! Jedan od najpoznatijih i najcenjenih brendova ne samo u USA, Levi’s, pokrenuo je liniju “ekološkog” džinsa. Inovativno i ekološki svesno! Zagovornici ekološke ...

Čitanja: 44
Organska poljoprivreda – biofarming
Postavio: Agropress
Datum: 28.12.2011.
Organska poljoprivreda – biofarming Organska poljoprivreda (ekološka, biološka, biofarming) kao deo održivog razvoja ima za cilj da proizvede dovoljno zdrave hrane, uz domaćinsko korišćenje prirodnih resursa i očuvanje stanja životne sredine. Ona se temelji na ravnoteži i skladu izmeđ Zasnivanjem i primenom koncepta održivog razvoja obezbeđuju se, takođe, dugoročne i stabilne osnove da se u poljoprivredi racionalno koriste neobnovljivi resursi i da se podstiče prošireno obnavljanje i zaštita obnovljivih prirodnih resursa u funkciji rasta visoko produktivne poljoprivredne proizvodnje i zaštite globalne životne sredine. Organska poljoprivreda je održiva, prirodna alternativa za intenziviranje proizvodnih metoda. Koristi tradicionalne metode obrade i održavanja zemljišta i kontrole korova, štetočina i oboljenja. Organska proizvodnja se bazira na modernom naučnom shvatanju ekologije i poljoprivrede i u potpunosti podržava i prati tehnološki razvoj i mehanizaciju. Genetički inženjering je inovativna tehnologija čiji je cilj poboljšanje osobina živih organizama prekrajanjem njihovog genoma i unošenjem u njega stranih gena. Prema opšte prihvaćenoj definiciji razvoj je održiv ako prirodni ekosistemi služe kao resursi stalnog rasta proizvodnje i potrošnje, a dolazećim generacijama ostaju nesmanjenog kvaliteta i iskoristivosti. Primenom takvog složenog razvojnog predloška može se postupno ukloniti postojeći ...

Čitanja: 74
HACCP u Srbiji
Postavio: Branislav Gulan
Datum: 27.12.2011.
HACCP u Srbiji U Srbiji se hrana proizvodi u oko 4.500 objekata. Zbog neprimenjivanja propisa  Zakona o bezbednosti hrane ove godine je zatvoreno  oko 300 objekata U Privrednoj komori Srbije  (PKS) održan je seminar na temu ,,Osnove dobre proizvođačke prakse i dobre higijenske prakse'', zasnovane na prinicpima higijene hrane Codex Alimentarius.  Učesnici seminara, njih 30, dobili su i certifikat da su osposobljeni za obavljanje poslova kojim se bave. Predavač, samostalni savetnik u Udruženjui za poljoprivredu i prehrambenu industriju PKS Dejan Budimović je naglasio da svi koji se bave hranom u Srbiji moraju da imaju impelementiran HACCP. To znači, rekao je on, da mora postojati  lanac sledljivosti u hrani od proizvodnje na njivi, daljoj preradi i distrubuciji, pa sve do njene konzumacije kod potrošača. To činimo isključivo zbog nas ovde gde živimo i radimo, a cilj je da se konzumira zdravstveno bezbedna hrana, naglasio je Budimović.  Po njegovim rečima Privredna komora Srbije je prepoznala značaj zdravstvene bezbednosti  hrane, pa se zbog toga ovom zadatku pridaje i poseban značaj. Cilj je da se svaki rizik svede na najmanju moguću meru. Dakle, princip HACCP i dobre ...

Čitanja: 83
Agronomi selu u pohode
Postavio: Agropress
Datum: 25.12.2011.
Agronomi selu u pohode U više od 2.500 sela agronomi, koje je zaposlilo Ministarstvo poljoprivrede, oblaze oko 250.000 registrovanih poljoprivrednih domaćinstava. Do sada su obišli oko 80 odsto od te brojke s ciljem da se poboljša prihod od poljoprivrede. Pre mesec dana, agronomi koje je zaposlilo Ministarstvo poljoprivrede, raspoređeni su u više od 2.500 sela kako bi svojim znanjem pomogli vlasnicima registrovanih seoskih domaćinstava da povećaju proizvodnju. Poljoprivredni stručnjaci do sada su, kako tvrde u resornom ministarstvu, od planiranih 250.000 registrovanih domaćinstava posetili više od osamdeset odsto. "Naš zadatak do sada je bio obilazak vlasnika gazdinstava, ostvarenje neformalnog kontakta sa njima i upoznavanje", kaže agronom Nenad Milenković. Agronomi koji u proseku imaju 43 godine starosti i desetak godina radnog iskustva, izvestili su Ministarstvo da su uglavnom naišli na dobar prijem kod domaćina. "Moja prednost je što sam radio kao diplomirani agronom u poljoprirednoj apoteci i bolje sam upoznao narod, davao sam savete  pričao sa ljudima kako je na selu", rekao je agronom Dejan Milosavljević. Zemljoradnicima bi takva vrsta podrške mogla da pomogne da steknu nova zananja. "Uloga agronoma je da mi pomogne oko proizvodnje, jeftine stočne ...

Čitanja: 85
Traktori ne moraju na registraciju svake godine
Postavio: Agropress
Datum: 25.12.2011.
Traktori ne moraju na registraciju svake godine Vlada Srbije je usvojila predlog izmena i dopuna Zakona o bezbednosti saobraćaja kojim se ukida obavezna godišnja registracija traktora, a ostaje obavezan samo tehnički pregled. Ostaje obavezan samo tehnički pregled Enlarge Ostaje obavezan samo tehnički pregled Ministar policije Ivica Dačić izjavio je ranije da će se izmenama i dopunama Zakona o bezbednosti saobraćaja vratiti kategorija trajnih registarskih tablica za poljoprivredne mašine. To će, objasnio je Dačić, značiti da će, kada poljoprivrednici jednom registruju svoje poljoprivredne mašine, to biti trajna registracija. Dačić je rekao da je MUP posle analize i početka izdavanja novih registarskih tablica doneo odluku da prihvati inicijativu Ministarstva poljoprivrede i trgovine, Lige socijaldemokrata Vojvodine, kao i predloge lokalnih samouprava da preispita postojeća zakonska rešenja i predloži nova rešenja i podzakonska akta. On je tada rekao da će biti predloženo i to da se tehnički pregled obavlja samo jednom godišnje, a ne dva puta, i da bude organizovan na nivou okruga ili mesta boravka da bi se poljoprivrednicima olakšalo. Izvor: dnevnik.rs

Čitanja: 92
Dobra zarada od duvana i jabuka
Postavio: Agropress
Datum: 25.12.2011.
Dobra zarada od duvana i jabuka Na području opštine Šid, uobičajeno za Srem, najunosnije kulture su kukuruz i soja, dok su površine pod pšenicom svedene na minimum. Ako pogledamo kako su njive izgledale pre 20 godina, te površine su praktično prepolovljne. Iza pšenice na red dolazi šećerna repa, a razlog smanjenja površina su niske cene, a posebno način otkupa. Enlarge - Fabrike šećera u zemlji zapravo su usmerile paore na proizvodnju soje, jer je ona bila najunosnija ratarska kultura. Neki su se poljoprivrednici okrenuli povrtarstvu, na otvorenom i na zatvorenom prostoru. Drugi su, pak, našli računicu u višegodišnjim zasadima. Tako su, na području opštine Šid, nikli novi vinogradi i voćnjaci jer je ta proizvodnja postala profitabilna - objašnjava u razgovoru za naš list inžinjer poljoprivrede Nebojša Subotić. -Jabuke donose daleko veći prihod sa jednog hektara nego što je paor to ranije mogao očekivati u proizvodnji pšenice. To su pravi motivi preorijentacije ratara ka voćarstvu. S druge strane, duvan je kultura koja je na sremskoj ravnici počela da se proizvodi i gaji znatno više nego ranije dolaskom novih stanovnika iz Republike Hrvatske. Oni su tamo godinama bili ...

Čitanja: 80
„Delta” u voćnjacima i tržnim centrima
Postavio: Agropress
Datum: 25.12.2011.
„Delta” u voćnjacima i tržnim centrima Širenje zasada jabuka i izgradnja tržnih centara biće prioriteti kompanije „Delta holding” u narednom periodu, kaže za „Politiku” Jelena Krstović, potpredsednica za korporativne komunikacije ove firme. – Prioritet naše kompanije „Delta agrar” je dalji razvoj zasada jabuka na imanju Podunavlje u Čelarevu. Ovaj jabučnjak trenutno se prostire na površini od 300 hektara, pokriven je protivgradnom mrežom i navodnjavanjem kap po kap, a uz sam zasad podignuta je i ULO hladnjača sa niskim nivoom kiseonika za smeštaj ubranog voća. Plan je da do kraja 2013. godine voćnjak dostigne površinu od 600 hektara, a da hladnjači udvostručimo kapacitet – naglasila je Krstovićeva, dodajući da će sa tim investicijama ukupno ulaganje u voćnjak Podunavlja dostići sumu od 50 miliona evra. Ona kaže da „Delta” nastoji da istovremeno radi i na unapređivanju stočarske i povrtarske proizvodnje. – „Delta” je više puta isticala da poljoprivredu vidi ne samo kao svoj strateški biznis, već i kao prioritetnu granu srpske ekonomije. Razvoj agrara može da donese povećanje srpskog izvoza, a kroz otvaranje novih radnih mesta i da doprinese značajnim društvenim pitanjima, kakvi su očuvanje i razvoj srpskog ...

Čitanja: 109
Pad cena pšenice i rast kukuruza
Postavio: Branislav Gulan
Datum: 23.12.2011.
Pad cena pšenice i rast kukuruza PROMET ROBA NA PRODUKTNOJ BERZI od 19. do 23. decembra 2011. godine Najvažnije iz protekle nedelje: - Pad cena pšenice - Blagi pad cene kukuruza - Dešavanja na svetskim berzama      Svetsko tržište žitarica je burno odreagovalo na nagoveštaje o pozitivnim kretanjima u američkoj ekonomiji i to tako što je došlo do očiglednog rasta cena pre svega pšenice, a potom i kukuruza. Na našem tržištu i ponuda i tražnja očekuju da se cene ove dve najznačajnije žitarice pomere sa mrtve tačke koja je u slučaju pšenice imala prefiks najskuplje , a u slučaju kukuruza najjeftinije robe na tržištu šireg regiona. Kada se to konačno desilo u drugoj polovini ove nedelje, aktivirao se i promet. U protekloj nedelji on je iznosio 1.369. tona robe ili za 9,87% više nego prethodne nedelje, a što je efektuiralo finansijskom vrednošću prometa od 25.002.360,00 dinara. U odnosu na upoređujući pokazatelj iz prethodnog nedeljnog perioda to je rast od 13,80%.  Relativno veliki raspon u kome su se kretale cene kukuruza u protekloj nedelji, definitivno je pokazatelj koji ukazuje da se nešto dešava na ovom tržištu. Naime, cena kukuruza ...

Čitanja: 123
Odobreno 210 milona dinara kredita po osnovu robnih zapisa
Postavio: Nemanja Trnavac
Datum: 23.12.2011.
Odobreno 210 milona dinara kredita po osnovu robnih zapisa Uspostavljenjem sistema javnih skladišta   poljoprivrednicima je obezbeđena potpuna sigurnost koda je u pitanju skladištenje poljoprivrednih proizvoda. Istovremeno je svim poljoprivrednicima data mogućnost da ono što su proizveli ne prodaju u žetvi kada je cena po pravilu najniža već da svoju robu čuvaju na sigurnom,  a o  tome se stara inspekcija Ministarstva poljoprivrede, trgovine šumarstva i vodoprivrede. Kada poljoprivrednici predaju na čuvanje robu oni tom prilikom dobijaju robni zapis koji kao kolateral koriste za dobijanje povoljnih kredita za novi setveni ciklus, ne ulazeći u nepovoljne paritete kaže za portal Agrobiznis.biz Tatjana Đukanović, zamenica Direktora Kompenzacionog fonda.   ”Na ovaj način obezbeđuju se 2 do 3 puta povoljnija obrtna sredstva, a Ministarstvo poljoprivrede subvencioniše troškove lagervanja do 6 meseci. Nova odluka NBS koja robnom zapisu daje status adekvatnog sredstva obezbeđenja podstaći će   banke da uvećaju svoj portfolio za kreditiranje poljoprivrede po osnovu robnog zapisa”. Prema poslednjim podacima do sada odobreno 210.000.000,00 dinara kredita isključivo po osnovu robnog zapisa koji se praktično može koristiti od ove godine rekla je za Agrobiznis.biz gospođa Đukanović.   Ona je naglasila da u sistemu javnih ...

Čitanja: 65
Agrobiznis magazin u najnovijem broju istražuje: Ko je sve ove godine zaradio od poljoprivrede ?
Postavio: Snežana Đaković
Datum: 22.12.2011.
Agrobiznis magazin u najnovijem broju istražuje: Ko je sve ove godine zaradio od poljoprivrede ? Često će poljoprivrednici pred kamerama i mikrofonima reći da je poljoprivreda izuzetno težak posao i da se od nje ne može živeti. Međutim, uprkos ovakvim izjavama i komentarima pojedinih medija istraživanje Agrobiznis magazina pokazuje da su brojni poljoprivrednici ove godine zaradili više nego što su prosečno zarađivali proteklih 10 godina. Na prvom mestu su voćari: rodilo je dobro, nekima se i posrećilo, a većini je „legla“ dobra cena. Osim „malinara“ koji su, na kraju, uz napore članova Udruženja i resornog ministarstva uspeli da postignu akontnu cenu od 100 dinara. I dok je malinarima ova godina ostavila gorak ukus u ustima, proizvođači višnje mogu biti zadovoljni: cena za kilogram višanja dostigla je neverovatnih 100 dinara, što odavno nije zabeleženo, tako da je crveno blago juga Srbije nadmašilo ariljsku malinu. Pozlatilo se žito Jesenja žetva i berba useva završena je na 90 odsto zasejanih površina, dok je jesenja setva uz teškoće i neizvesne setvene površine kako-tako završena. Ko je ove jeseni zasejao na vreme hlebno žito taj će dogodine sigurno bogato žeti. Ove godine država je bila dobar kupac žitarica. Prvo je, ...

Čitanja: 120
<< < 1  2  3  4  5  6  7  8 > >> Ukupno: 8657  Prikazano: 61 - 75
Agropress
agropress_logo
KONFERENCIJA:
konferencija
Agropress
PREDSTAVLJAMO:
Dunav osiguranje
Agropress
NAJNOVIJE:
« Prethodna
Sledeća »
Agropress
PREPORUČUJEMO:



Partner

 
Agropress
Kupi fotografiju
Agropress
FOTOGRAFIJA DANA

Ja se ne bojim praznika!

Ja se ne bojim praznika!
opširnije »

Agropress
Izdvajamo video zapis
Video Agrobiznis i obnovljivi izvori energije

Agropress
PREDSTAVLJAMO:
Agropress
Rent For Event
NAJČITANIJE
  • Seminar o ishrani mlečnih krava od 4. do 6. februara na Divčibarama

  • PROIZVODNJA ZDRAVE HRANE U PLASTENICIMA I STAKLENICIMA

  • PROIZVODNJA I POTROŠNJA MALINA U SRBIJI: VOĆE KOJE JEDE RAK!

  • Brusnica isplativija od borovnice! - U Srbiju stižu prve sadnice bobićastog voća ćija je cena danas oko 1.000 dinara za kilogram

  • Forum

  • Agropress
    POČASNI ČLANOVI
    Agropress
    MEJLING LISTA
    Agropress
    VREMENSKA PROGNOZA
    Agropress
    AGROPRESS FACEBOOK
    Agropress na Facebook-u
    Agropress

    www.konji.rs