Nemačka produžuje vek nuklearki
Postavio: Agropress
Datum: 06.09.2010.
Datum: 06.09.2010.
Nemačka vlada je u nedelju uveče, na sastanku koji je trajao duže od 10 sati, donela odluku da produži vek nuklearnim elektranama u toj zemlji. Do nedelje je na snazi bio zakon po kojem su sve nemačke nuklearke morale da budu zatvorene u narednih 11 godina. Sada će, međutim, neke od njih raditi i posle 2030. godine. Iz vlade poručuju da je to jedini način da zemlja obezbedi dovoljno struje a da pritom smanji emisiju ugljendioksida, koji izaziva globalno otopljavanje. Organizacije za zaštitu životne sredine su užasnute. Kontroverzna odluka vlade u Berlinu Nekoliko stotina demonstranata naoružanih simbolima protesta protiv atomske energije dočekalo je ministre ispred sedišta kancelara Angele Merkel. Ministri su se okupili da bi doneli stratešku odluku iz oblasti energetike i debatovali su do iza ponoći. Na kraju su odlučili da preinače ono što je čvrsto rešeno pre 10 godina. Tada je vlada kancelara Gerharda Šredera odlučila da sve nuklearke zatvori do 2021. godine i da se okrene prirodnom gasu iz Rusije i energiji iz takozvanih obnovljivih izvora - sunca, vetra i vode. Sedamnaest nemačkih nuklearnih elektrana tom odlukom ...Čitanja: 13
Otkrivena ilegalna mesara u Leskovcu
Postavio: Agropress
Datum: 06.09.2010.
Datum: 06.09.2010.
Ilegalna radionica za preradu roštilj mesa otkrivena je danas u podrumu porodične kuće D.I. (39) u Leskovcu i zaplenjeno je 1,2 tone mesa. Inspektori veterinarske inspekcije u saradnji sa policijom otkrili su tu radionicu i oduzeli 883 kilograma roštiljskog mesa, 41 kg junetine, 102 kg piletine, 31 kg pileće džigerice, 50 kg svinjetine, 16 kg prasetine i 52 kg svinjske masti, rečeno je agenciji Beta u policiji Leskovca. Pronađeno meso će biti uništeno u kafilireji u Ćupriji. Sem što radionica nije bila registrovana, nisu u njoj postojali ni minimalni uslovi za rad, rečeno je Beti u veterinarskoj inspekciji. Ovo je peta otkrivena radionica u leskovačkom kraju u poslednjih godinu i po dana u kojoj se nelegalno proizvodilo meso za srpsko tržište. Izvor: Beta Čitanja: 14
Novi slučaj kravljeg ludila u Holandiji
Postavio: Agropress
Datum: 06.09.2010.
Datum: 06.09.2010.
Kod jednog desetogodišnjeg grla u Holandiji utvrđena je bolest ludih krava (BSE), po prvi put od maja 2008. godine. U ministarstvu nadležnom za kvalitet hrane ističu da je ovaj slučaj u skladu sa prognozama holandskog Centralnog veterinarskog instituta, koji je predvideo da će se s vremena na vreme ponavljati slučajevi BSE kod domaće stoke. Bolest je utvrđena u klanici, a meso obolele životinje je posle prvog pozitivnog testa povučeno iz lanca ishrane. Drugo testiranje je potvrdilo prvi nalaz. Sve krave koje dospeju u holandske klanice bivaju testirane na BSE. Prošle godine je tako testirano 400.000 grla i nije bilo nijednog pozitivnog rezutata. Zbog toga što je ovaj problem regulisan na opisani način, neće biti potrebne nikakve dodatne opšte mere predostrožnosti, kao ni posebne mere u stadu iz kojeg potiče bolesna krava. Od 1997. godine u Holandiji su uništavani organi preko kojih se najlakše širi zaraza kravljim ludilom - mozak i kičmena moždina, dok je od 2001. usvojen sistem da se svako grlo testira na BSE u klanici. To je bitno zato što se bolest konzumiranjem mesa obolele životinje može preneti ...Čitanja: 11
Koliko je to u pomfritu?
Postavio: Agropress
Datum: 06.09.2010.
Datum: 06.09.2010.
Britanac uzgojio najveći krompir na svetu, težak 3,76 kilograma. Piter Glejzbruk i njegov krompir vrste "piter kondor" tako su prethodni rekord oborili za oko 300 grama, piše "Telegraf". Glejzbruk (67) iz Northemptona više puta je obarao rekorde sa svojim povrćem, iako se baštovanstvom bavi samo iz hobija. Pre nekoliko godina uzgojio je šargarepu dugu pet metara, a u Ginisa je ušao kao ponosni vlasnik najduže cvekle (šest metara) i najteže repe (šest kilograma). Izvor: Mondo "Tajna je u kvalitetnom semenu", objasnio je on. Čitanja: 20
Sa nestajanjem sela nestaje i Srbija
Postavio: Branislav Gulan
Datum: 06.09.2010.
Datum: 06.09.2010.
Od blizu 4.600 sela u Srbiji svako četvrto je u fazi nestajanja. Sa obnavljanjem stočnog fonda u Srbiji pokrenula bi se celokupna industrija, vratio život u sela Od blizu 46.00 sela u Srbiji svako četvrto je u fazi nestajanja. Čak u 86 odsto njih beleži se pad broja stanovnika. U tim selima ima 260.000 momaka i 100.000 devojaka koji su zakoračili u petu deceniju života, a da još nisu zasnovali porodice. Da bi se zaustavilo nestajanje, sela sa kojima nestaje i Srbija, potrebno je da se donesu konkretne mere koje bi zaustavile iseljavanje iz sela. To se, pre svega, odnosi na stvaranje istih uslova života na selu kao i u gradu, a obnova stočnog fonda bi doprinela i da se proizvedu sirovine za prehrambenu industriju Srbije koja se nedovoljno koristi. Da bi se to postiglo potrebna je pomoć države, ali i samooroganizovanje ljudi koji žive na selu. Ovo je između ostalog konstatovano na tradicionalnim Vlasinskim susretima, koji su 2. i 3. septembra održani u Vlasotincu i na Vlasinskom jezeru. U toku rada u kome je učestvovalo 200 sociologa, demografa, ...Čitanja: 24
Kina postala peti po veličini svetski investitor
Postavio: Agropress
Datum: 06.09.2010.
Datum: 06.09.2010.
Kina je prošle godine izbila na peto mesto u svetu , sa 12. u 2008. , po obimu direktnih investicija u ekonomije drugih zemalja i na prvo među zemljama u razvoju, objavio je danas kineski list "Čajna dejli", pozivajući se na izjavu predstavnika ministarstva trgovine te zemlje Šena Danjana. Kineske kompanije su prošle godine investirale u strane aktive 56,5 milijardi dolara, što je 1,1 odsto više nego u 2008. Direktne kineske investicije u strane sektore nafte povećane su lane 14,2 odsto, na 47,8 milijardi dolara, ili 84,5 odsto ukupnih investicija. Direktne finansijske investicije dostigle su istovremeno 8,73 milijarde dolara, što je smanjenje od 37,9 odsto u odnosu na 2008, prenele su agencije. Time je Kina napredovala sa 12. mesta u 2008, na petu poziciju na listi najvećih svetskih investitora. Odliv kineskih investicija bi ove godine mogao porasti na 60 milijardi dolara, smatra drugi predstavnik ministarstva Lu Codžuan. Prema podacima kineskog ministarstva trgovine, rast obima direktnih investicija Kine u inostranstvu je u poslednjih osam godina iznosio prosečno 54 odsto. Pri tome je Kina uspela da zadrži visok tempo rasta tog pokazatelja ...Čitanja: 16
Pojela 181 pileće krilce za 12 minuta
Postavio: Agropress
Datum: 06.09.2010.
Datum: 06.09.2010.
Jedna Amerikanka pojela je 181 pileće krilce za 12 minuta i time oborila sopstveni rekord i pobedila na takmičenju održanom u nedelju u Bafalu. Sonja Tomas pobedila je tako što je pojela 2,2 kilograma pilećih krilaca. Amerikanka sebe zove "crnom udovicom" pošto na takmičenjima u jelu često pobeđuje muške suparnike. Ona je i prethodna rekorderka, pošto je 2005. pojela 174 krilca. Drugoplasirani na takmičenju pojeo je 169 pileća krilca, teška 2,06 kilograma. Sonja Tomas (43), koja je visoka 152 centimetra i ima 47 kilograma, kazala je da je posle takmičenja još bila gladna, zbog čega je pojela još 20 tek pečenih krilaca. Izvor: Beta VIDEO zapis Čitanja: 23
Bugarin: Nastaviti sa subvencionisanim kreditima
Postavio: Agropress
Datum: 06.09.2010.
Datum: 06.09.2010.
Miloš Bugarin, predsednik Privredne komore Srbije, založio se za nastavak programa subvencionisanih kredita za privredu u 2011. godini, i za likvidnost i za investicije, koji bi, prema njegovom mišljenju, trebalo da budu, pre svega, usmereni ka izvozno orijentisanim preduzećima. Podsticajne mere države trebalo bi, pre svega, kako kaže Bugarin, da budu okrenute agrobiznisu, koji i u najgorim uslovima beleži spoljnotrgovinski suficit, zatim sektorima energetike, građevine i informacionih tehnologija. On je istakao da privredni rast, zabeležen u proteklom delu godine, više predstavlja zaustavljanje pada nastalog od početka krize, napominjući da su najveći uspon zabeležili sektori saobraćaja, telekomunikacija, vađenje ruda i kamena i prerađivačka industrija. Veliki pad beleži građevinska industrija, zatim industrija građevinskog materijala koja ima ogromne zalihe, a pad je zabeležen i u sektorima turizma, trgovine, maloprodaje, naveo je Bugarin. - Sve to skupa ipak generiše blagi rast i mislim da je realno očekivati da ćemo 2010. godinu završiti sa predviđenim rastom od 1,5 odsto - ukazao je predsednik PKS i dodao da je to dobra polazna osnova za 2011. godinu, u kojoj je uz kontrolisanu potrošnju i usmeravanje investicionih sredstava ...Čitanja: 13
Jesenja sadnja voćaka
Postavio: Snežana Đaković
Datum: 06.09.2010.
Datum: 06.09.2010.
Jesen je pravo vreme da oni poljoprivredni proizvodači koji su odlučili da zasnuju voćnjake to i urade, prvenstveno zato što je u ovom periodu mnogo lakše doći do kvalitetnog sadnog materijala i odgovarajućeg sortimenta nego u proleće. Prilikom određivanja vremena sadnje voćaka, treba se rukovoditi uslovima sredine i biološkim osobinama voćaka.U našim ekološkim uslovima sa sadnjom ne treba početi pre 20. oktobra, jer voćne sadnice pre toga nisu dovoljno zrele. Sadnice koštičavih voćaka kasnije završavaju vegetaciju, pa ih iz tih razloga treba kasnije i saditi. Sitno jagodasto voće može se saditi znatno ranije. Takođe, voćke posađene u jesen su do proleca i kretanja vegetacije dobro ukorenjene i spremno dočekuju vegetacioni period. Samo podizanje voćnjaka je složen i odgovoran posao, jer se radi o višegodišnjim kulturama, tako da se greške koje se naprave pre ili u toku same sadnje kasnije veoma teško mogu ispraviti. Sadnja voćaka treba da se sprovodi na zemljištima koja su laka, kamenita i propustljiva. Tako se postiže bolje primanje sadnica, pa dalje napredovanje, rast i kasnija rodnost voćaka. Pre same kupovine sadnica, poljoprivrednici bi trebali da od ...Čitanja: 64
Arilje, carstvo malina i pamuka
Postavio: Agropress
Datum: 06.09.2010.
Datum: 06.09.2010.
Predsednica, konačno! U Arilju nas je u opštini gostoljubivo dočekala dr Mirjana Avakumović. Za protekle dve godine navikla je da mnogi primete taj „detalj”, pa se smeška i uzvraća: „Ima nas šest-sedam u Srbiji”. Mada, kaže, pada u oči – kada po funkciji sedne u vrh stola ili zauzme mesto na nekom skupu u selima gde su sedeli njeni prethodnici, gospoda, to su uglavnom stariji ljudi odmah primećivali. Sada više ne, navikli su i svi je oslovljavaju sa predsednica. Ipak, domaća je ona, poznaju je dobro u Arilju, tu je rođena, živi sa suprugom, majka je troje dece (ćerke, koja ima 24 godine uskoro se udaje, i sinova od 21 i 15). U ovom gradu postoji i još nešto čime drugi domaćini, koje smo sa ekipom „Žikine šarenice” ovog leta pohodili, nisu mogli da se pohvale. Krupne maline i kvalitetan pamuk. Da, da, onaj koji i na kineskoj pijaci i buvljacima vešti trgovci prodaju sa reklamom ispisanom na kartonu. „Veš iz Arilja” je postao ime, a onaj pravi zaštićen jeod jula 2007, zahvaljujući nastojanjima Opšteg udruženja preduzetnika i trudu tamošnje ...Čitanja: 23
Na lozničkoj pijaci pojeftinile svinje
Postavio: Agropress
Datum: 06.09.2010.
Datum: 06.09.2010.
Loznica - Na lozničkoj pijaci je ponuda domaćih životinja, uglavnom po nepromenjenim cenama u odnosu na prethodnu sedmicu, i dalje raznovrsna i bogata, izuzev krupne stoke koje i dalje nema u prodaji, jedino su jeftinije cene svinja, dok stagnira cena stočne hrane. U Zavodu za poljoprivredu u Loznici juče je rečeno da su cene svinja svih kategorija u proseku niže desetak dinara nego prethodne sedmice, što, kako je uočeno, nije značajnije uticalo na povećanje kupovine različitih kategorija tih domaćih životinja. Prema tom izvoru, za prasad od 15 kilograma traži se do 190 dinara za jedinicu mere, ali se najčešće prodaju po 180 dinara, od 15 do 25 kilograma u ponudi staju do 160, tovljenici u klasi su 130, a van klase 110, dok su izlučene krmače nuđene po ceni do 100 dinara za kilogram. Cena jagnjadi i dalje je, uglavnom, nepromenjena i u ponudi je do 210 dinara kilogram, ovce su 120, koze staju 100, a jarad 180 dinara po kilogramu, dok i dalje izostaje ponuda goveda. Ponuda stočne hrane i dalje je bogata, naročito prvoklasnog kukuruza po ceni od ...Čitanja: 16
Dragin: Oko 40 hiljada tona ulja viška
Postavio: Agropress
Datum: 06.09.2010.
Datum: 06.09.2010.
KRUŠEVAC - Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Saša Dragin izjavio je prilikom posete selu Padež kod Kruševca da na srpskom tržištu trenutno ima oko 40.000 tona ulja viška, kao i da će se veštačko izazivanje nestašica ulja i ucene stanovništva strogo sankcionisati. On je rekao da će ovogodišnja proizvodnja suncokreta biti između 300 i 320 hiljada tona, što je dovoljno za oko 130.000 tona ulja. Srpske potrebe su oko 100.00 tona, gde ulazi 80.000 za stanovništvo i 20.000 za industriju. "Ako su prelazne zalihe kod samih proizvođača oko 10.000 tona, a u robnim rezervama ima oko 8.000 tona ulja, jednostavnom računicom se vidi da na srpskom tržištu ima oko 40.000 tona ulja viška", rekao je Dragin danas u Padežu dodajući da ukoliko se i izveze 20.000 tona ulja, za prelaznu 2011/12. ostaje još toliko, pa se samim tim ne mogu praviti veštačke nestašice. Po njegovim rečima, u borbu protiv monopolista koja se vodi u poslednjih mesec i po dana, pored Ministarstva trgovine uključio se i premijer Mirko Cvetković, kao i tržišna inspekcije, a što je dobar način da se država ...Čitanja: 11
Genetska mapa pšenice – otkriće postavljeno na internetu
Postavio: Agropress
Datum: 06.09.2010.
Datum: 06.09.2010.
Britanski genetičari su napravili genetsku mapu pšenice i time otvorili mogućnost stvaranja novih sorti te žitarice, koje će donositi veće prinose, piše britanska štampa. "Indipendent" na naslovnoj strani ocenjuje da je reč o najvećem napretku u proizvodnji žita još od pre 10 hiljada godina, kada su prvi ratari počeli da ga seju. Najlepše od svega je što naučnici, koji su "mapirali" gene pšenice, svoje rezultate neće držati u tajnosti. Već će ih, kako su najavili, objaviti na Internetu, pa će stručnjaci koji rade na razvoju novih sorti širom sveta odmah moći da koriste ovo dostignuće, kako bi došli do sorti koje su otpornije na bolesti i sušu. Prinos pšenice po hektaru danas je tri puta veći nego u vreme starih Rimljana, ali u poslednjih deset godina prinosi stagniraju, a porast broja ljudi na planeti zahteva da se u naredne četiri decenije proizvodnja poveća za 50 odsto. Mapiranje gena pšenice će biti od neprocenjivog značaja za rešavanje problema nestašice hrane u budućnosti, rekao je "Indipendentu" jedan od stručnjaka koji su učestvovali u ovom projektu. List napominje i da genom žita sadrži ...Čitanja: 26
Sastanak ministra sa uljarima
Postavio: Agropress
Datum: 06.09.2010.
Datum: 06.09.2010.
Beograd -- Ministar trgovine Slobodan Milosavljević zakazao je za danas sastanak sa proizvođačima ulja, na kome će se pregovarati o ceni tog proizvoda. FoNet FoNet Milosavljević će se sastati sa proizvođačima kompanija "Dijamant", "Viktorija grup", "Invej" i "Banat" i predstavnicima Poslovne zajednice za industrijsko bilje. Vodeće uljare u Srbiji poslednjih dana najavljuju poskupljenja svojih proizvoda, uz obrazloženje da je otkupna cena suncokreta ove godine gotovo duplo veća nego prošle. Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, očekivani rod suncokreta će biti na nivou prošle godine (350.000 tona), ali je otkupna cena znatno bolja. Poljoprivredni proizvođači koji su prošle godine prodavali suncokret za 17 dinara po kilogramu, ove godine se mogu nadati ceni od 30 i više dinara za istu količinu, navelo je Ministarstvo. Direktorka Poslovne zajednice za industrijsko bilje Olga Čurović ranije je izjavila da za najave o poskupljenju ulja u maloprodaji nije potrebno drugo obrazloženje osim toga što će "cena sirovina biti duplo veća nego prošle godine". Kompanija "Viktorija grup" saopštila je u četvrtak da će odluku o eventualnoj promeni cene tog proizvoda doneti "onog momenta kada bude poznata ...Čitanja: 17
Zejtin dobar biznis
Postavio: Agropress
Datum: 05.09.2010.
Datum: 05.09.2010.
Konkurencija među proizvođačima ulja građanima će najverovatnije uštedeti 20 dinara po litru zejtina. To bi trebalo da bude epilog najnovijih prepucavanja oko cene jestivog ulja posle najave nekih proizvođača da nije opravdano da ova namirnica poskupi sa 100-110 na 145 dinara, već najviše na 125 dinara. Neki potrošači su odlučili da ulje zamene mašću Posle najave Željka Mihajlovića, direktora sirovinskog sektora Fabrike za proizvodnju jestivog ulja „Banat“ iz Nove Crnje, da je objektivna cena za litar zejtina 145 dinara, na srpskom tržištu je nastao cenovni stampedo. Poskupljenje je neminovno jer je sirovina – suncokret, duplo skuplja u otkupu nego prošle godine. Međutim, da li ulje baš treba umesto 110 dinara da košta 145? Sve je počelo od izjave Nikole Miljanića, direktora Viktorija grupe iz Novog Sada, da je cena od 145 dinara nerealna i da će njihova fabrika jestivo ulje „iskon“ tržištu ponuditi po ceni koja neće biti veća od 125 dinara. Samo dan kasnije, konkurencija – zrenjaninski Dijamant, koji je u vlasništvu hrvatskog Agrokora, Banat, iz Nove Crnje, i zemunski Invej, Predraga Rankovića Peconija, u čijim su rukama vrbaški ...Čitanja: 32










