<?xml version="1.0" encoding="utf-8"?><rss version="2.0">
<channel>
<title>AGROPRESS - Udruženje novinara za poljoprivredu</title>
<description></description>
<link>http://www.agropress.org.rs/</link>
<language>en-us</language>
<generator>Hannibal</generator>
<item>
<title>Poljoprivrednike će kreditirati 20 banaka</title>
	<description><![CDATA[BEOGRAD, 11. marta 2010. (Beta) - Ministarstvo poljoprivrede Srbije potpisalo je danas sa 20 banaka ugovore o kratkoročnom i dugoročnom kreditiranju poljoprivredne proizvodnje. &quot;Poljoprivreda je održala Srbiju tokom najtežih godina i pokazala se kao najvitalniji sektor i za vreme krize i svaki napor da se pruži podr&scaron;ka poljoprivrednoj proizvodnji je dobar, jer ne može da dođe do gubitka&quot;, rekao je na konferenciji za novinare ministar poljoprivrede Sa&scaron;a Dragin. Ugovori su potpisani sa Komercijalnom bankom, Prokredit bankom, bankom Inteza, Hipo-Alpe-Adrija bankom, Erste bakom, Agrobankom, Metals bankom, NLB kontinental bankom, Kredi agrikol bankom, AIK bankom, Čačanskom bankom, Erste bankom, KBC bankom, Kosovsko-metohijskom bankom, Oportjuniti bankom, OTP bankom, UBB bankom, EFG bankom, Sosijete ženaral bankom i Kredi bankom iz Kragujevca. Kako je rečeno, iz budžeta će za subvencionisanje kratkoročnih kredita biti izdvojeno 300 miliona dinara, &scaron;to znači da će kreditni potencijal kratkoročnih kredita u 2010. godini biti oko tri milijarde dinara. Kreditni potencijal za dvogodi&scaron;nji ciklus dugoročnog kreditiranja biće blizu devet milijardi dinara, od čega će država iz budžeta izdvojiti 40 odsto. Kod kratkoročnih kredita, koji su namenjeni registrovanim gazdinstvima - fizičkim licima, ...]]></description>
	<pubDate>Thu, 11 Mar 2010 15:17:00 +0100</pubDate>
	<link>http://www.agropress.org.rs/tekstovi/12347.html</link>
	<guid>http://www.agropress.org.rs/tekstovi/12347.html</guid>
</item>

<item>
<title>Stabilizuje se svetsko tržište mleka</title>
	<description><![CDATA[Kako je izjavilo novozelandsko mlekarsko udruženje &ldquo;Fonterra&rdquo;, cene mleka na svetskom trži&scaron;tu i dalje ostaju stabilna. Na internet trgovinskoj berzi zaključenoj 3. marta 2010. godine, cena praha za punomasno mleko po toni se u odnosu na mesec februar povećala za 0,8 odsto ili 25 amaričkih dolara na 3.281 američkih dolara, javlja agrarzeitung.de. Za naredne mesece jo&scaron; uvek ne postoji jasnoća o uticajima tražnje i ponude. Kupci će se do daljnjeg koncentrisati na osiguravanje kratkorične potrebe. Za mlečnu mast berza je zaključila cenu nižu za 5,4 odsto ili 224 američkih dolara po toni na 2.927 dolara. Po prvi put je u trgovinsku berzu primljen i prah za niskomasno mleko. Za ovaj proizvod je postignuta cena od 2.927 američkih dolara. ]]></description>
	<pubDate>Thu, 11 Mar 2010 14:06:44 +0100</pubDate>
	<link>http://www.agropress.org.rs/tekstovi/12346.html</link>
	<guid>http://www.agropress.org.rs/tekstovi/12346.html</guid>
</item>

<item>
<title>Organsko voće smanjuje siromaštvo</title>
	<description><![CDATA[Gradska op&scaron;tina Palilula, op&scaron;tine Blace, Mero&scaron;ina i Kur&scaron;umlija poku&scaron;aće ove i naredne godine da za-edničkim snagama unaprede organsku proizvodnju voća na svojoj teritoriji. One će u narednih 14 meseci realizovati projekat &bdquo;Stvaranje radnih mesta kroz organsku proizvodnju voća&quot; koji finansira Evropska unija putem programa RDEPR 2. Osnovni cilj projekta je unapređenje produktivnosti i konkurentnosti proizvodnje organskog voća uop&scaron;te, a prvenstveno jago dičastog voća. Krajnji rezultat trebalo bi da bude smanjenje siroma&scaron;tva i manja migracija seoskog stanovni&scaron;tva iz ovog dela zemlje. Predstavnici op&scaron;tina složili su se &quot;da na području juga Srbije postoje izuzetno dobri uslovi za organsku proizvodnju voća, ali da su poljoprivredni proizvođači nedovoljno informisani o prednostima ove proizvodnje. Pored toga poljoprivredna gazdinstva su mala da bi sama mogla da organizuju ovakvu proizvodnju i povežu se sa velikim kup­cima. - Na području op&scaron;tina Palilula, Mero&scaron;ina, Kur&scaron;umhja i Blace najveću proizvodnu snagu predstavljaju mali proizvođači, zato je udruživanje u udruženja poljoprivrednika i zadruge od vehke važnosti. Samo tako udruženi poljoprivrednici mogli bi da se povežu sa sertifikacionim kućama, da sertifikuju svoje proizvode i promovi&scaron;u ih na trži&scaron;tu. Pri tom je sertifikacija ...]]></description>
	<pubDate>Thu, 11 Mar 2010 13:38:00 +0100</pubDate>
	<link>http://www.agropress.org.rs/tekstovi/12345.html</link>
	<guid>http://www.agropress.org.rs/tekstovi/12345.html</guid>
</item>

<item>
<title>Božidar Đelić govorio o problemima agrobiznis sektora</title>
	<description><![CDATA[11.03.2010. Kopaonik, Srbija Na trodnevnom Biznis forumu , posvećenom Srbiji posle krize i planovima za pozicioniranje u globalnoj ekonomiji koja izlazi iz krize, na kome je učestvovalo oko 450 gostiju iz zemlje i inostranstva, predsednik Udruženja novinara koji prate poljoprivredu &bdquo;AGROPRESS&ldquo; Goran Đaković iskoristio je priliku da skrene pažnju na probleme u agrobiznis sektoru. Goran Đaković: Kako komentari&scaron;ete trenutnu situaciju u agrobiznis sektoru Srbije? Koliko su problemi poljoprivrede nezavisni, a koliko povezani sa drugim sferama? Dobar je primer privatizacija u Senti, Alltech i jedna japanska kompanija, koje su investirale u spoj nauke i poljoprivrede. Božidar Đelić: Mislim da je jedan od problema heterogenost zemlji&scaron;ta i taj &scaron;to je većina op&scaron;tina morala da raspi&scaron;e konkurse na godi&scaron;njem nivou, da nađe one koji će obrađivati zemlju. I onda se na lokalnom nivou sukobe oni koji su viđeni kao lokalni kapitalisti i ljudi koji su poljoprivrednici i koji žele da obrade neki hektar. U tom smislu, sa jedne strane imamo pravnu nesigurnost, a sa druge strane imamo socijalni bunt. To je model koji mora da se menja. Ako pogledamo kako su hektari raspoređeni, ...]]></description>
	<pubDate>Thu, 11 Mar 2010 13:34:00 +0100</pubDate>
	<link>http://www.agropress.org.rs/tekstovi/12344.html</link>
	<guid>http://www.agropress.org.rs/tekstovi/12344.html</guid>
</item>

<item>
<title>Vladine mere dobre, ali nedovoljne</title>
	<description><![CDATA[Beograd -- Predstavnici velikih kompanija kaže da su mere koje je Vlada Srbije predvidela za ublažavanje posledica ekonomske krize i pomoć privredi dobre, ali nedovoljne. Predsednik kompanije &quot;Ist point&quot; Zoran Drakulić je kazao, na Biznis forumu na Kopaoniku, da vladine mere nisu dovoljne, jer Srbija ulazi u drugu godinu velike ekonomske krize sa privredom koja ima mali izvoz i nisku proizvodnju. Drakulić je kao najveći problem istakao to &scaron;to je privreda nelikvidna, ali i prezadužena tako da nema mogućnosti novog zaduživanja. Predložio je da država pruži garancije za zaduživanje tih firmi. Predsednik kompanije &quot;PSP Farman&quot; Branislav Grujić istakao je na istom skupu da država kao najlikvidniji investitor u narednim godinama treba da realizuje velike infrastrujturne projekte i tako pokrene investicioni ciklus u Srbiji. Grujić je ocenio da je kvalitet vladinih mera dobar, ali da je problem dinamika njihove realizacije, jer će dati rezultate tek na duži rok. Predsednik MK Grupe Miodrag Kostić je ocenio da su srpskoj privredi potrebni dugoročni krediti koji će pobolj&scaron;ati njenu konkurentnost, ističući da bi to trebalo da budu dugoročni zajmovi na 15 do 20 godina. ...]]></description>
	<pubDate>Thu, 11 Mar 2010 13:25:37 +0100</pubDate>
	<link>http://www.agropress.org.rs/tekstovi/12343.html</link>
	<guid>http://www.agropress.org.rs/tekstovi/12343.html</guid>
</item>

<item>
<title>Ministar ekonomije o agrobiznisu u Srbiji</title>
	<description><![CDATA[11.03.2010. Kopaonik, Srbija Na trodnevnom Biznis forumu , posvećenom Srbiji posle krize i planovima za pozicioniranje u globalnoj ekonomiji koja izlazi iz krize, na kome je učestvovalo oko 450 gostiju iz zemlje i inostranstva, predsednik Udruženja novinara koji prate poljoprivredu &bdquo;AGROPRESS&ldquo; Goran Đaković iskoristio je priliku da skrene pažnju na probleme u agrobiznis sektoru. Goran Đaković: Voleo bih da se malo vratimo u realnost i popričamo o agrobiznis sektoru Srbije, pogotovo pored direktora Agencije za privatizaciju, gospodina Vladislava Cvetkovića. Imamo mnogo hektara koji su sada problematični, a tu su i oni koji su bankrotirali u privatizaciji. Kakvi su planovi? Možemo li učiniti ne&scaron;to na planu promocije agrobiznis sektora u Srbiji? Mlađan Dinkić: Ovde je daleko teže naći strate&scaron;ke partnere za primarnu poljoprivrednu proizvodnju. Mislim da sva gazdinstva koja su prodavana ranije na aukcijama treba da idu metodom tendera. Moramo ići na partnere koji će se time baviti. Vi znate da su na svim aukcijama pobeđivali oni koji su tada imali para, vidite kakav je taj novac bio, kog porekla. Mislim da je to bila gre&scaron;ka. Bolje je da takva poljoprivredna ...]]></description>
	<pubDate>Thu, 11 Mar 2010 13:16:00 +0100</pubDate>
	<link>http://www.agropress.org.rs/tekstovi/12342.html</link>
	<guid>http://www.agropress.org.rs/tekstovi/12342.html</guid>
</item>

<item>
<title>"MK Grupa" planira kupovinu pet ruskih preduzeća – sredstva za akviziciju od prodaje 25% "MK Agrara"</title>
	<description><![CDATA[&quot;MK Grupa&quot; planira &scaron;irenje na ruskom trži&scaron;tu kroz kupovinu pet poljoprivrednih preduzeća, a novac će obezbediti dokapitalizacijom 25% vlasni&scaron;tva &quot;MK Agrara&quot;, jedne od tri kompanije iz agrobiznis sektora &quot;MK Group&quot;, najavio je Miodrag Kostić, predsednik &quot;MK Grupe&quot;, u intervjuu za &quot;eKapiju&quot; datom prve večeri Biznis foruma na Kopaoniku. - Vodimo pregovore sa pet kompanija koje su zainteresovane za udeo u &quot;MK Grupi&quot;. Za &scaron;irenje na ruskom trži&scaron;tu potrebno nam je od 100 do 200 mil EUR, a u budućim kompanijama planiramo da ostvarimo udeo od 75%, dok će ostatak imati strate&scaron;ki partneri. Već radimo prve procene vrednosti tih preduzeća, a krajem marta idemo u Rusiju u posetu firmama za koje smo zainteresovani- rekao je Kostić. On je kazao da su kompanije koje planiraju da kupe udeo u &quot;MK Agraru&quot; uglavnom finansijske institucije, investicioni fondovi, a svi potencijalni partneri su iz Londona. - Za nas su čuli kada smo se 2008. godine spremali za IPO na Londonskoj berzi, i od tada dobijamo dosta upita o strate&scaron;kom partnerstvu. U trenutku kada smo bili spremni da ponudimo svoje akcije, trži&scaron;te se uru&scaron;ilo i ...]]></description>
	<pubDate>Thu, 11 Mar 2010 10:53:45 +0100</pubDate>
	<link>http://www.agropress.org.rs/tekstovi/12341.html</link>
	<guid>http://www.agropress.org.rs/tekstovi/12341.html</guid>
</item>

<item>
<title>"East point" gradi najveći žitni terminal u Evropi – za dogradnju silosa u Konstanci oko 35 mil EUR</title>
	<description><![CDATA[Kompanija &quot;East point&quot; planira pro&scaron;irenje kapaciteta silosa u Konstanci sa 108 na 150.000 tona, za &scaron;ta će izdvojiti između 32 i 35 mil EUR, najavio je za &quot;eKapiju&quot; Zoran Drakulić, predsednik &quot;East point&quot;, nagla&scaron;avajući da kompanija trenutno privodi kraju pregovore sa strate&scaron;kim partenerom za tu investiciju. - Reč je o dokapitalizaciji &quot;East pointa&quot; od oko 40 mil EUR, a u budućem projektu na&scaron; partner imaće udeo od 50%. Dokumentacija je zavr&scaron;ena, dobili smo većinu dozvola i očekujemo da krajem aprila ili početkom maja počnemo dogradnju postojećeg silosa. Biće to jedan od najvećih žitnih terminala u Evropi, ali i svetu- rekao je Drakulić u intervjuu datom drugog dana Biznis foruma na Kopaoniku. Novi silos u Konstanci snabdevaće se žitom iz svih podunavskih zemalja, Rusije, Ukrajine, kao i crnomorskih luka. Terminal se nalazi ba&scaron; na mestu gde se zavr&scaron;ava plovni kanal Dunav&ndash;Crno more. - Pro&scaron;irenjem kapaciteta, terminal će umesto sada&scaron;njih 2 miliona tona žitarica, koliko godi&scaron;nje ide preko Konstance, primati vi&scaron;e od 4 miliona tona. Korist od pro&scaron;irenja imaće i na&scaron;a zemlja i očekujem da će Srbija u narednih pet godina izvoziti ...]]></description>
	<pubDate>Thu, 11 Mar 2010 10:39:00 +0100</pubDate>
	<link>http://www.agropress.org.rs/tekstovi/12340.html</link>
	<guid>http://www.agropress.org.rs/tekstovi/12340.html</guid>
</item>

<item>
<title>Završava se trodnevni Biznis forum na Kopaoniku</title>
	<description><![CDATA[Tanjug - KOPAONIK - Na Kopaoniku se danas zavr&scaron;ava trodnevni Biznis forum, posvećen Srbiji posle krize i planovima za pozicioniranje u globalnoj ekonomiji koja izlazi iz krize, na kome je učestvovalo oko 450 gostiju iz zemlje i inostranstva. Privrednici, ekonomisti, predstavnici Privredne komore Srbije, kao i članovi Udruženja korporativnih direktora Srbije i Srpske asocijacije menadžera razgovaraće u zavr&scaron;nici Foruma o &quot;Pozicionoj mapi Srbije i izvodljivoj strategiji razvoja&quot;. Drugi dan Biznis foruma na Kopaoniku obeležila je tema o budućem rastu privrede, pri cecmu je većina učesnika u raspravi bila saglasna da treba menjati model koji se primenjivao u vremenu pre izbijanja svetske ekonomske krize i taj rast treba da bude održiv, &scaron;to znači da se mora smanjiti javna potro&scaron;nja, povećati konkurentnost i podstaći proizvodnja za izvoz, uz oslanjanje na sopstvene snage. &Scaron;ef kancelarije Svetske banke u Srbiji Sajmon Grej ocenio je da je vreme kada je Srbija zasnivala svoj rast na pozajmicama od međunarodnih finansijskih institucija i velikom prilivu direktnih stranih investicija pro&scaron;lo, tako da se u budućnosti mora vi&scaron;e oslanjati na sopstvene kapacitete. Grej je istakao da će međunarodni kreditori ...]]></description>
	<pubDate>Thu, 11 Mar 2010 08:57:00 +0100</pubDate>
	<link>http://www.agropress.org.rs/tekstovi/12339.html</link>
	<guid>http://www.agropress.org.rs/tekstovi/12339.html</guid>
</item>

<item>
<title>Šećerane ogulile cenu slatkog korena</title>
	<description><![CDATA[Ove godine &scaron;ećernom repom biće zasejano 64.000 hektara, koliko smo imali i lane, ali poljoprivrednici neće moći da računaju i na pro&scaron;logodi&scaron;nju odličnu zaradu, kada su neki &ldquo;vadili&rdquo; i po hiljadu i po evra po hektaru, jer su &scaron;ećerane umanjile cenu slatkog korena. Tačnije, ona je ista, ali vi&scaron;e neće biti onako visokih stimulacija kao pro&scaron;le godine. Proizvodjači mogu računati na &ldquo;osnovicu&rdquo; od 27 dinara po kilogramu i neka dodatna plaćanja, ali paorska zarada će biti umanjena. Ipak, &scaron;ećerna repa je i ove godine vrlo aktraktivna za setvu. &ndash; Cena je ove godine niža nego pro&scaron;le. Jednostavno, morali smo da je umanjimo jer bi uz cene iz pro&scaron;le i pretpro&scaron;le godine &scaron;ećerna industrija prestala da postoji. Sada je kilogram &scaron;ećerne repe 2,7 dinara na bazi digestije od 16 odsto &ndash; kaže za &ldquo;Dnevnik&rdquo; direktor u fabrici &scaron;ećera u Žablju Željko Kovačević. &ndash; Lane smo stimulisali proizvodjače na osnovu prinosa &scaron;ećerne repe. Nastojali smo da im izadjemo u susret tako da oni koji ostvare veći prinos dobiju i vi&scaron;e para po kilogramu &scaron;ećerne repe, ali to nije imalo željene efekte jer ...]]></description>
	<pubDate>Wed, 10 Mar 2010 18:37:35 +0100</pubDate>
	<link>http://www.agropress.org.rs/tekstovi/12338.html</link>
	<guid>http://www.agropress.org.rs/tekstovi/12338.html</guid>
</item>

</channel>
</rss>