Privredna komora Vojvodine (PKV) u saradnji sa Hrvatskom privrednom komorom-Županijskom komorom Rijeka, sa kojom je potpisala ugovor o saradnji, održala je promociju i degustaciju hrane i vina iz svojih regiona.

Predstavljene su novostvorene vojvođanske sorte grožđa (probus, sila, neoplanta, petra, panonija, kosmopolit) i njihovi proizvođači: Institut za vinogradarstvo i vinarstvo iz Sremskih Karlovaca, kao i vinarije iz istog mesta vinarija Živanović, vinarija Mrđanin, vinarija Petrović, vinarija Bajlo i vinarija Kurjak.

Iz Surduka je došla vinarija Milanović, iz Ledinaca vinarija Antonijević, iz Čerevića vinarija Kuzmanović, iz Male Remete vinarija Deurić, iz Banoštra vinarija Šijački i iz Temerina vinarija Vindulo, a specijalni gost bio je najpoznatiji kuvar nekadašnje Jugoslavije Stevo Karapandža.

AP Vojvodina učestvuje sa 22,7% u ukupnoj površini pod rodnim vinogradima u Srbiji, odnosno sa oko 4.614 hektara, navodi se na sajtu PKV.

- Na osnovu podataka iz Vinogradarskog atlasa RZS, na teritoriji AP Vojvodine, registrovano je 5.055 gazdinstava koji imaju vinograde u okviru sedam rejona. Najveći broj gazdinstava sa vinogradima je u Sremskom rejonu (2.200), a u ovom rejonu se nalaze i najveće površine pod vinogradima (2.215 hektara) - rekao je predsednik PKV Boško Vučurević.

Dodao je da prema podacima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, registrovano je 139 tržišno orijentisanih vinarija u vinogradarskom regionu AP Vojvodine. Treba napomenuti da, pored komercijalnih vinarija, postoji i veliki broj proizvođača koji proizvode vino za sopstvene potrebe.

Siniša Ostojić sa Departmana za voćarstvo i vinogradarstvo, hortikulturu i pejzažnu arhitekturu sa Poljoprivrednog fakulteta, Univerziteta u Novom Sadu govorio je o sortama koje je predstavio Institut za vinogradarstvo i vinarstvo iz Sremskih Karlovaca:

- Od sorti u prvoj fazi razvoja, tu je bila sila, koja je nastala iz ukrštanja šardonea i kevidinke, jedne autohtone lokalne sorte i cilj je bio da se poboljša kvalitet tih svih vina koja su u to vreme nastajala. U nekim sledećim fazama razvoja novih sorti, išlo se na otpornost na niske zimske temperature, pošto se u Vojvodini često dešavalo da izmrznu sorte vinove loze. Tada su nastale i petra, bačka i kasnije panonija, koja je nastala u tom trećem segmentu kada su se razvijale sorte koje su otporne na bolesti vinove loze.

Izvor:https://www.ekapija.com/news/2649849/u-vojvodini-najveci-broj-gazdinstava-sa-vinogradima-u-sremskom-rejonu-uzgoj-novih

 

Proizvođači organske hrane iz Srbije i Hrvatske, njih 70, boravili su od 3. maja do danas, 6. maja, u Beču i okolnim mestima u studijskoj poseti tamošnjim poljoprivrednim gazdinstvima. Stručna ekskurzija, u kojoj su učestvovali i predstavnici srpskih i hrvatskih medija, realizovana je u okviru evropskog, prekograničnog projekta “Organik bridž” (Organic Bridge), kako bi se poljoprivrednici koji bave organskom proizvodnjom u Srbiji i Hrvatskoj upoznali sa principima i zakonskim rešenjima u EU, organizacijama i primerima dobre prakse u poljoprivrednim gazdinstvima, udruženjima, zadrugama i trgovinskim lancima.

Studijsko putovanje organizovao je Centar za organsku proizvodnju Selenča zajedno sa Gradom Valpovom u Hrvatskoj, organizacijom Tera Tehnopolis iz Osijeka i organizacijom Teras iz Subotice, partnerima na projektu “Organik bridž”.

Proizvođači su obišli poljoprivredna gazdinstva i markete organskih proizvoda, kako bi stekli uvid u najnovije trendove kada je o proizvodnji ove hrane reč, ali i u funkcionisanje tržišta i najbolja rešenja za plasman onoga što uzgajaju u svojim baštama i štalama.

Između ostalog, posetili su poljoprivredno dobro Adamah Biohof u mestu Glizendorf, jedno od najvećih porodičnih gazdinstava Na imanju Adamah proizvodnja povrća, voća i žitarica odvija se na oko 130 hektara, uključujući i plasteničku povrtarsku proizvodnju. Zaokružen je u potpunosti proizvodno-tržišni lanac pa proizvode sa farme vlasnici prodaju u vlastitoj Bio prodavnici „Adamah“, dok ostatak proizvoda isporučuju marketima i drugim kupcima.

Poseta Beču i austrijskim proizvođačima organske hrane deo je projekta koji se realizuje u okviru programa "Intereg IPA prekogranične saranje” (Interreg IPA Cross-broder Cooperation Programme Croatia-Serbia 2014-2020).

Reč je o najvećem projektu u branši organske proizvodnje u ovom delu Evrope, a Evropska unija ga je podržala kako bi se kroz unapređenje te vrste poljoprivrede podstakle privredne i preduzetničke aktivnosti, razvilo tržište organskih proizvoda i poboljšao život u ruralnim sredinama.

Neke od aktivnosti ovog projekta su uspostavljanje centra za ekološku proizvodnju s edukacijsko-proizvodnim poligonima za proizvodnju i preradu voća i povrća, te edukacije i savetovanja proizvođača u cilju unapređenja proizvodnog procesa, uvođenja inovacija u preradu voća i povrća, unapređenje marketinga…

 

Nakon što je hrvatski ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić vraćanjem cene kontrole uvoznog voća, i povrća na 12 eura, umirio hrvatske susede, javili su se domaći proizvođači voća i povrća.

Traže hitan sastanak sa premijerom Andrejom Plenkovićem. Tvrde kako njihova roba nije u ravnopravnom položaju sa uvoznom, jer će oni i dalje plaćati skupe kontrole po ceni od 250 eura, dok će pregled strane robe plaćati, kako kažu, hrvatski porezni obveznici.

"Uveli smo red, a sad uvozimo nered", kažu iz Hrvatske poljoprivredne komore, jer se hemijska sredstva koja su zabranjena u Hrvatskoj koriste u trećim zemljama.

Na hrvatskim granicama, obavlja se samo vizualni pregled uvoznog voća, i povrća iz trećih zemalja, tvrde hrvatski proizvođači. Za njih je takva roba opasna.

Vraćena cena naknade

Hrvatska je u četvrtak vratila cenu naknade za kontrolu usklađenosti voća i povrća na prvobitnih 12 eura, nakon spora nastalog sa susednim državama zbog povećanja te takse na 270 eura.

Naplaćivaće se za svaku pojedinu vrstu voća i povrća, u okviru jedne kontrole, koje provode poljoprivredna i fitosanitarna inspekcija, a ne po kamionu.

Ministarstvo poljoprivrede Hrvatske izmenilo je Pravilnik o inspekcijskom nadzoru, i kontroli usklađenosti voća i povrća sa tržišnim standardima.

Trgovinski spor

Trgovinski spor između Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije sa Hrvatskom, nastao je nakon što je ta zemlja povećala naknadu za inspekcijski pregled voća, i povrća prilikom uvoza.

Hrvatska je prethodno pristala da se naknada naplaćuje po kamionu, a ne po broju proizvoda koji se nalaze u njemu.

Ministarstvo poljoprivrede Hrvatske donelo je u julu novi pravilnik kojim uvodi kontrolu većeg broja vrsta voća i povrća uvezenih iz nečlanica EU-a, a naknada za inspekcijski nadzor povećana je 22 puta u cilju, kako je saopšteno, bolje zaštite potrošača.

Izvor: www.naslovi.net

Srbija će od Evropske komisije tražiti da se preispita odluka Hrvatske o vancarinskim barijerama za uvoz poljoprivrednih proizvoda iz Srbije i drugih zemalja koje nisu članice EU, izjavio je 1. avgusta ministar trgovine Srbije Rasim Ljajić. Ministar je agenciji Beta rekao da Hrvatska tom odlukom krši Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju koji Srbija ima s EU. "Ovde se očigledno radi o drastičnom kršenju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Srbije i Evropske unije od strane Hrvatske, i to u članu 36. stav 1. u kome se kaže da od dana stupanja Sporazuma na snagu neće biti uvedene nove carine ili dažbine koje imaju isto dejstvo, niti će one koje se već primenjuju biti povećane", naveo je Ljajić. On je najavio da će Srbija kontaktirati i zemlje regiona koje su takođe pogođene hrvatskom merom, u cilju zajedničkog nastupa pred Evropskom komisijom radi zaštite ekonomskih interesa. Potvrdio je da se povodom odluke Hrvatske već sprovode neke mere koje su vezane za pojačan fitosanitarni nadzor.

"Odluka Hrvatske predstavlja i drastično kršenje pravila i principa Svetske trgovinske organizacije koja govore o tome da ne sme biti diskiriminacije između domaćih i uvezenih proizvoda u pogledu dažbina", istakao je Ljajić.

Kako je dodao, Srbija ne želi nikakav trgovinski sukob sa Hrvatskom "jer on nije u interesu ni jedne ni druge zemlje".

"Najbolje bi bilo da to pitanje rešimo na bilateralnoj osnovi, ali ukoliko to ne bude bilo moguće, onda ostaje da problem internacionalizujemo i tražimo rešenja u okviru Evropske komisije", kazao je Ljajić.

Hrvatska je proširila spisak voća i povrća koje mora da prođe fitosanitarni nadzor na granici ako dolazi iz trećih zemalja, u koje se ubraja i Srbija, i odredila takse koje su 22 puta više od dosadašnjih. Tako se taksa umesto dosadašnjih 90 kuna (12 evra) sada naplaćuje 2.000 (270 evra). Hrvatske vlasti su odluku obrazložile namerom da zaštite domaće poljoprivrednike od prekomernog uvoza.

Izvor: http://www.euractiv.rs/ 

Zakup pašnjaka u Hrvatskoj, donedavno je bio izrazito unosan biznis – dok su cene zakupnine simbolične, podsticaji su bili i više nego izdašni.

Pojedini preduzetnici, koji do pre dvije godine nisu imali veze sa poljoprivredom, a ni stočarstvom, obogatili su se na spomenutim potporama.

Problem je, međutim, što zakupce ni milijuni kuna podsticaja nisu naterali da održavaju pašnjake na adekvatan način, bilo kosidbom ili pašom, odnosno držanjem stoke.

I dok prethodnim ministrima poljoprivrede to nije smetalo, aktuelni ministar Tomislav Tolušić odlučio je da se obračuna sa onima koji, prema njegovu mišljenju, zloupotrebljavaju potpore iz evropske i državne kase.

Kako piše Slobodna Dalmacija, na reakciju su ga natjerale brojke koje su bile u potpunom nesrazmeru – dok je, naime, broj upisanih pašnjaka iz godine u godinu neverojatno rastao (u 2014. godini je bilo 23.000 hektara, sledeće godine 50.000, a ove ih je 98.850), dotle je stočni fond padao.

Inspektori Agencije za plaćanja u poljoprivredi otišli su stoga u nenajavljenu kontrolu pašnjaka i zatekli totalnu katastrofu – 80 odsto ih je bilo zapušteno i bez grla stoke. Reč je uglavnom o krškim pašnjacima, odnosno svim onim površinama koje se nalaze južno od Karlovca.

Ovih dana, inspektori su obišli i pašnjake s tzv. ekološkom proizvodnjom, za koje zakupci dobijaju najveće potpore, i do 6.000 kuna po hektaru. Od 18.000 hektara, čak 5.000, ili gotovo 30 odsto, ne zadovoljava kriterijime za dobijanje podsticaja.

“Rast broja upisanih krških pašnjaka, i to iznad 100 odsto za svega godinu dana, bilo je posledica značajnog povećanja podsticaja u skladu sa novim sistemom direktnih plaćanja EU po kojem se podsticaj za pašnjake izjednačio sa podsticajem za sve druge vrste uporabe zemljišta.

U svakom slučaju, dok su 2014. godine poljoprivrednici dobijali 665 kuna po hektaru, 2015. godine se taj iznos popeo na 2.200 kuna, što je bio minimun jer su ekološki proizvođači mogli dobiti i trostruko više.

Izvor: www.b92.net

Komšije povukle meso iz prodaje zbog opasne bakterije, nadležni tvrde da nije stigla na naše rafove. Problematična serija pilećih prsa "Perutnine Ptuj"HRVATSKA opet ima velikih problema sa zaraženim mesom. Ministarstvo poljoprivrede ove zemlje, zbog pojave salmonele, naredilo je povlačenje pilećih prsa sa kostima bez kože "Perutnine Ptuj" datuma proizvodnje 29. mart 2017. godine. Inače, ova kompanija je već nekoliko puta u poslednjih godinu dana povlačila sveže meso zbog opasne bakterije.- Rinfuznu piletinu nismo uvozili iz Hrvatske, ali ni iz Slovenije - kažu u srpskom Ministarstvu poljoprivrede. - Od početka godine kod nas nisu dolazila pileća prsa bez kože. Proizvodi koji su u Hrvatskoj bili sporni nisu stizali kod nas. Salmonela je pronađena i u svežim pilećim prsima, pilećem bataku i karabataku, pilećem mlevenom mesu i pilećem mašinski otkoštenom mesu na Poljoprivrednom gazdinstvu Orehovac, odobrenog broja 1860. Kako se navodi na sajtu hrvatskog resornog ministarstva, iz prodavnica su povučena pileća prsa LOT 170324, pileći batak i karabatak LOT 170324 proizvodeno 24. marta 2017. godine. Problem sa salmonelom, Hrvatska je imala i prošle godine. Tada je petogodišnji dečak iz Bregane preminuo od posledice zaraze salmonelom. Nije ni Srbija mnogo daleko. Početkom novembra 2016 godine Leskovac je protresla epidemija salmonelom, kada je više od 100 dece iz predškolskih ustanova bilo zaraženo. Izvor: Večernje novosti

ZAGREB - Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, na svojem je Facebook profilu objavio ugovor jednog stranog lanca s našim poljoprivrednim proizvođačem.

Tolušić je napisao kako na cijenu proizvoda trgovac udara, odnosno ucjenjuje proizvođača s gotovo 80% rabata. 

Jasno mu je, ističe, zašto se neki bune protiv Zakona o nepoštenoj trgovačkoj praksi, te poručuje kako uzalud troše energiju.

"Upravo zbog ovakvih pametnjakovića i uvodimo Zakon o suzbijanju nepoštenih trgovačkih praksi. Stvarno ne znam tko normalan misli da je 80% rabata na proizvođačku cijenu pošteno i normalno ponašanje. Nisu niti domaći trgovački lanci puno bolji, ali ovo je jedan od najružnijih primjera. I zato, koliko god se pojedini lobiji trudili spriječiti donošenje ovog Zakona (a sad mi je jasno zašto), mogu im samo poručiti da uzalud troše energiju. Bolje im je da počnu mijenjati ugovore i način poslovanja", napisao je Tolušić. 

Izvor:

http://rs.seebiz.eu

U sklopu sprovođenja godišnjeg Plana monitoringa hrane životinjskog porekla obavljeno je uzorkovanje mesnog proizvoda "Domaća salama", poreklom iz "Mesnice Rogina", vlasnika Krunoslava Rogine iz Varaždina.

Prema analizama Hrvatskog veterinarskog instituta, Veterinarskog zavoda Križevci od 8. decembra u proizvodu je utvrđena Listeria monocytogenes.

Službenom kontrolom veterinarske inspekcije, sprovedenom danas, utvrđeno je da je proizvod stavljan na tržište putem vlastitih maloprodajnih objekata tj. mesara.

Taj proizvod nije u skladu s važećim propisima o mikrobiološkim kriterijumima za hranu, piše u obaveštenju.

Prenosi kurir.rs sa hrvatskog portala (24sata.hr)

Iz Ministarstva poljoprivrede Hrvatske danas su saopštili da su iz prodaje povukli još dva proizvoda - pileći file i ćureća prsa.Smrznuti pileći file A klasa proizvođača "UNIMIES" iz Poljske povučen je iz trgovina "Metro keš end keri". Rok upotrebe piletine bio je do 14. jula 2017. godine. Povučena su i ćureća prsa iz trgovačkog lanca "Kaufland". Ona su proizvedena u Italiji, a rok trajanja im je do sutra. U oba proizvoda utvrđena je salmonela, te su povučena iz prodaje, saopšteno je iz Ministarstva poljoprivrede. Najbolja prevencija od salmonele je dobra termička obrada mesa, odnosno jaja, čime će bakterije biti uništene. Autor: Srna/ foto: Pixabay

  1. Popularno
  2. Aktuelno
  3. Komentari

 

Kalendar

« Новембар 2019 »
Пон Уто Сре Чет Пет Суб Нед
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30